Oko mirovinske reforme se u Njemačkoj vode višemjesečne i vrlo žučne rasprave. Prijedloga je iz dana u dan sve više. Tako su na red došle i mirovine radnika koji su čitav svoj radni vijek proveli pod pojačanim tjelesnim ili psihičkim opterećenjem.

Parlamentarni tajnik SPD-a, Dirk Wiese, predlaže uvođenje austrijskog modela mirovine za teške uvjete rada, potaknut planiranim ukidanjem odlaska u mirovinu bez penalizacije uz 45 godina staža, koji se u Njemačkoj kolokvijalno naziva "mirovinom sa 63", iako se u praksi umiroviti može u dobi od najmanje 64,5 godine.

Glavni problem je to što radnici na fizički i mentalno teškim poslovima najčešće ne mogu doživjeti te godine bez narušavanja zdravlja, pa bi ukidanje takve odredbe pogodilo svakog trećeg novog umirovljenika u Njemačkoj, piše Fenix-magazin.de.

Austrijski model

Stoga SPD predlaže austrijski model koji funkcionira već gotovo 20 godina. On omogućuje odlazak u mirovinu u dobi od 60 godina, ako zaposlenik ima 45 godina staža, od čega najmanje 10 od posljednjih 20 godina mora biti priznato kao teški rad. Doduše, penalizacija postoji i ovdje, ali ona iznosi 1,8 posto po godini ranijeg umirovljenja, što je znatno povoljnije od drugih mirovinskih modela.

Pod teškim radom se podrazumijeva rad noću, rad pod ekstremnim temperaturama, rad s tvarima opasnim po zdravlje, teški fizički rad, a od početka ove godine i njega bolesnika.

Kad bi prijedlog bio prihvaćen, u Njemačkoj bi se on odnosio na građevinske radnike, osoblje u skrbi i njezi, radnike u noćnim smjenama, poljoprivrednike i dostavljače paketa.

Što je teški rad?

No, postoji i jedan problem. Definicija teškog rada je podložna stalnom preispitivanju, jer je vrlo teško odrediti koja zanimanja ulaze u tu kategoriju. Primjerice, u Austriji su poslodavci dužni prijavljivati mjesece teškog rada za svakog radnika pojedinačno, što je i administrativni problem. 

Kritike ovog i postojećeg modela su dvojake. Iako Njemački institut za gospodarska istraživanja (DIW Berlin) upozorava da bi pravila temeljena isključivo na godinama staža mogla stvoriti nove nepravde na tržištu rada, njegov ravnatelj, Marcel Fratzscher, tvrdi da je ukidanje modela “mirovine sa 63” nužno jer bi bez toga cjelokupna mirovinska reforma propala.

U Hrvatskoj postoji nešto drugačiji model ranijeg odlaska u mirovinu. Osim klasične prijevremene mirovine koja podrazumijeva penalizaciju, oni koji su navršili dob od 60 godina, a pritom imaju i najmanje 41 godinu staža mogu otići u mirovinu bez penalizaciju. Osim toga, Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, propisuju se zanimanja i zdravstvena stanja za koje se 12 mjeseci staža gledaju kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci, a razmjerno s time se i snižava dob za umirovljenje.