Dok Njemačka kombinacijom privatnih ulaganja i javnog novca do 2040. želi upumpati gotovo šest bilijuna eura u posrnulo gospodarstvo, mnogi se pribojavaju da bi im krajnja desnica, kojoj raste popularnost, mogla to ugroziti
Kako bi ponovno pokrenula svoje stagnirajuće gospodarstvo, Njemačka do 2040. godine planira privući najmanje 3,75 bilijuna eura privatnog, a moguće i stranog kapitala. No, plan kancelara Friedricha Merza opasno je poljuljan rastućom podrškom krajnjoj desnici.
Naime, da su izbori sada, prema anketama bi desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) osvojila vlast u saveznoj pokrajini Saskoj. Time bi, pribojavaju se u Berlinu, mogla narušiti povjerenje investitora i to baš u trenutku kad se Njemačka želi profilirati ako jedna od najatraktivnijih investicijskih destinacija na svijetu.
Kako bi u tome uspjeli, 19. listopada će se u Berlinu održati prvi investicijski summit "Invest in Germany". No, pitanje je kakav će biti odaziv.
"Gledajući program AfD-a, potpuno je jasno da se protive tržišnom gospodarstvu", rekla je za Financial Times ministrica gospodarstva Katherina Reiche dodavši da se radi o "neobičnoj mješavini" sa "socijalističkim elementima". Poručila je ii da je AfD jedan od “najboljih saveznika Vladimira Putina”.
Svladavanje izazova
Jasno je da službeni Berlin vidi AfD kao opasnost i zbog toga što uz već spomenute privatne investicije, savezna vlada planira u gospodarstvo upumpati još 1,9 bilijuna eura javnog novca. Uz to, već su olabavili takozvanu "kočnicu duga", čime su otvorili prostor za ulaganja u obranu, prometnu i energetsku infrastrukturu te dekarbonizaciju gospodarstva.
Njemačka, iako je i dalje najveće europsko gospodarstvo, već nekoliko godina trpi stagnaciju. Industrijska proizvodnja je usporila, energija je sve skuplja, a demografski problemi i konkurencija iz Kine, dodatni su faktori koji snažno utječu na performanse cijene ekonomije, poglavito na sve slabiju produktivnost, a posljedično i gubitak konkurentnosti.
Stoga privlačenjem investicija i javnim novcem žele ubrzati modernizaciju infrastrukture, digitalizaciju gospodarstva, energetsku tranziciju te se okrenuti obrambenoj industriji.
“Prvi put u Njemačkoj prodajemo vlastite prednosti. Vlada prvi put vidi potrebu da to čini i da nudi poslovne prilike koje neće biti pokretane samo državnim novcem nego i privatnim kapitalom”, rekla je Reiche, dodajući da već postoji interes američkih ulagača, kanadskih mirovinskih fondova te infrastrukturnih fondova i investitora iz Perzijskog zaljeva, Singapura i Japana. Pritom pažljivo prate agendu reformi savezne vlade.
Politička stabilnost
Reiche nije jedina koja upozorava da bi AfD mogao ugroziti taj plan. Predsjednica Saveza njemačke industrije (BDI) Tanja Gönner nedavno je ocijenila da bi sudjelovanje AfD-a u nekoj od saveznih vlada bilo “katastrofalno” jer bi povećalo političku neizvjesnost i oslabjelo međunarodnu konkurentnost Njemačke kao investicijske destinacije. Ministrica smatra da bi upravo politička stabilnost mogla biti jedan od ključnih faktora koje će ulagači uzeti u obzir pri alociranju vlastitog kapitala.
Ipak, vlasti su uvjerene da Njemačka raspolaže brojnim prednostima, poput još uvijek solidne industrije s razvijenim proizvodnim lancima, vrhunskim istraživačkim institucijama i visokoobrazovanom radnom snagom. Potencijal vide i u mreži malih i srednjih obiteljskih tvrtki koje prolaze kroz generacijsku smjenu vlasništva.
Berlinski summit je kreiran po uzrou na francusku konferenciju "Choose France" kojom je predsjednik Emmanuel Macron prikupio 93 milijarde eura najavljenih investicija. U Berlinu se, među 200 uzvanika, očekuju i čelnici Goldman Sachsa, ali i BlackRocka u kojem je kancelar Merz nekoć bio voditelj poslovanja.