Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

Oko 25 posto ispitanih izjasnilo se da štedi više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda u kućanstvu, a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla, štednja za neke buduće kupnje te kupnju ili gradnju kuće odnosno stana.

U usporedbi sa štednim iznosima u zemljama srednje i istočne Europe, prednjače Austrijanci s prosječnih 239 eura. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura.

Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze se na sredini ljestvice, dok su iza nas još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, pokazalo je ovo istraživanje, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15 posto većim prosječnim iznosom štednje, slijede ih Česi s 14 posto većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30 posto hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok četvrtina zbog toga višak novca daje djeci i obitelji, 24 posto ispitanih novac čuva na tekućem računu, a 19 posto ih ulaže u nekretnine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, pokazali su rezultati istraživanja Erste banke, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji. U nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50 posto građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metala. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo pet posto i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što misle, jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32 posto žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo i 48 posto muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32 posto građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20 posto bi konzultiralo svog osobnog bankara odnosno savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15 posto bi samostalno istražilo mogućnosti preko interneta, novina i slično.