"Naše makroekonomske smjernice ne odstupaju bitnije od nedavno objavljenih projekcija EU-a", kazao je Marić u intervjuu Jutarnjem listu.

Europska komisija nedavno je povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,1 posto, s prethodnih 1,4 posto.

No, Marić upozorava da "prije svega zbog inozemnih čimbenika prevladavaju rizici na negativnoj strani očekivanja", među kojima su usporavanje rasta kineskog i američkog gospodarstva, moguće povećanje kamata u SAD-u, zabrinjavajuće niske cijene nafte i sirovina.

U takvoj je situaciji, kaže, održivost javnog duga jedan od glavnih izazova, pri čemu treba gledati na tri stupa prilagodbe. Prvi je fiskalna konsolidacija, odnosno smanjivanje proračunskog deficita na održivu razinu. Drugi je stup aktivacija državne imovine kako bi se smanjio nominalni dug, dok je treći stup jačanje gospodarske aktivnosti.

Hrvatskoj prijeti tzv. efekt grude snijega, odnosno situacija u kojoj je trošak financiranja dugova veći od nominalnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP).

"Za tu razliku država mora voditi primarni suficit, odnosno deficit umanjen za kamate, kako bi stabilizirala javni dug... Nama kumulativno treba u tri godine 13 milijardi kuna primarnog suficita", kaže Marić.

Pritom ističe rizike po javni dug ako kamate na svjetskim financijskim tržištima porastu. "U slučaju porasta kamata za 1 postotni bod, sa 4,3 posto koliko sada plaćamo, do 2020. morali bismo izdvojiti dvostruko viši iznos u odnosu na ovih 12 milijardi, koliko sada plaćamo, odnosno još 12 milijardi kuna", ističe ministar financija.

Zbog toga je, kaže, fiskalna konsolidacija važna, pa je cilj već u ovoj godini postići proračunski deficit od 3 posto BDP-a. Pritom bi se proračunski prihodi planirali realistično-konzervativno, dok bi rashodi bili pod utjecajem racionalizacije, efikasnosti i štednje.

"Po svim proračunskim korisnicima pronaći ćemo uštede i povećati učinkovitost korištenja javnog novca", kaže Marić, dodajući da će se u segmentu socijalne politike provesti daljnje uvezivanje raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. "Cijeli spektar davanja možemo vezati uz imovinski cenzus i to će se vidjeti već u ovom proračunu", istaknuo je Marić, dodavši kako vjeruje da će naći fiskalni prostor za isplatu obećanih 1.000 eura za novorođenčad.

Uštede očekuje na masi plaća u državnom sektoru. "Kad malo razgrnemo strukturu ukupne mase plaća, vidimo da osnovna plaća nije problem. Postoji tristotinjak raznoraznih dodataka koji čine sustav prekompleksnim... Želimo jednaki rad jednako vrednovati", ističe Marić.

U intervjuu JL-u kazao je i kako neće biti ni zamrzavanja ni ukidanja mirovinskih fondova, koji upravljaju imovinom većom od 70 milijardi kuna. "Mi želimo aktivniju ulogu mirovinskih fondova, veću participaciju, ali i nešto što će i njima i njihovim osiguranicima donijeti više prinose", kaže.

Upozorio je i kako će proračun ove godine izgubiti oko 700 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit jer su banke zbog konverzije kredita u švicarskim francima u eurske na gubitku.

"Kako sam bio spreman razgovarati s Udrugom Franak, tako sam spreman razgovarati s predstavnicima banaka kako bismo našli rješenja za cijelu problematiku. U najmanju ruku treba ponovno otvoriti dijalog", kaže Marić.

Istaknuo je i to da na razini državnog proračuna, bez HAC-a i ostalih izvanproračunskih korisnika, ove godine na naplatu dospijeva oko 17 milijardi kuna. "Ove godine moramo restrukturirati postojeća dospijeća novim dugom, pa je sigurno da ćemo biti aktivni na tržištima kapitala, kako u zemlji, tako i u inozemstvu", zaključio je Marić.