zbog krize

Krajem svibnja inozemni dug Hrvatske 40 milijardi eura, očekuje se novi porast

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 11.09.2020 08:55
  • Objavljeno 11.09.2020 u 08:54
Novac - ilustracija

Novac - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem svibnja bruto inozemni dug iznosio je 40,1 milijardu eura što je za 819,7 milijuna eura (-2 dva) niže u odnosu na kraj 2019. godine. Promatrajući prema komponentama, krajem svibnja bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 15,6 posto u ukupnom ino dugu iznosio 13,3 milijardi eura (+374 milijuna eura u odnosu na kraj 2019.).

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene u svibnju je u odnosu na travanj blago smanjen (-0,9%), dok je i u odnosu na kraj 2019. i dalje na nižim razinama, pišu RBA analitičari.

S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 40 posto bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora bio je krajem svibnja na razini od 16 milijardi eura (-652,5 milijuna eura u odnosu na kraj 2019.). Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka koji je krajem svibnja iznosio 3,76 miliiardi eura eura spustio se u odnosu na kraj 2019. za 175,7 milijuna eura.

Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu zadržan na 9,4 posto. 'U ovoj godini uz negativan saldo na tekućem računu bilance plaćanja očekujemo i porast bruto inozemnog duga u nominalnom i relativnom izrazu. Pri tome ne isključujemo mogućnost smanjenja obveza privatnih nefinancijskih poduzeća po kratkoročnim trgovinskim kreditima zbog snažnog pada robnog uvoza. S druge strane, visoke potrebe države za financiranjem djelomično će se namaknuti inozemnim zaduživanjem pa se, nakon dvije godine smanjenja, u ovoj godini očekuje rast inozemnih obveza države, posebno po dugoročnim vrijednosnim papirima', pišu u RBA. 

Već u lipnju ove godine izdano je dvije milijarde eura euroobveznica. Uz to, snažan pad gospodarske aktivnosti utjecat će na porast udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu koji bi mogao biti na razini oko 85 posto. S druge strane, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka kroz niske će kamatne stope djelomično ublažiti rast troškova inozemnog zaduživanja i tako djelovati u pozitivnom smjeru.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!