Među kineskim narodom – a sve više i u kancelarijama i sobama za sastanke u Europi – priča je drugačija: marš Pekinga prema globalnoj gospodarskoj dominaciji možda ipak nije nepobjediv.

Kina je uspjela ostvariti slab rast BDP-a nakon što se kasno, gotovo tri godine kasnije, oslobodila ograničenja izazvanih pandemijom i lockdownom. Tržište nekretnina je u krizi, a nezaposlenost mladih porasla je na opasne razine; prema jednoj procjeni to je čak 50 posto. Privatni poduzetnici sve više žive u strahu što će država učiniti njihovim poslovima, a potrošači su prestali trošiti na način na koji su trošili u dobrim vremenima prije COVID-a.

U Šangaju, Londonu i New Yorku, kineska i strana poduzeća sada se bore s novim scenarijem: Što ako se usporavanje zadrži? 'Rastu rizici velike gospodarske krize u Kini, ili možda vjerojatnije neposredne stagnacije u održivom gospodarskom rastu', rekao je za Politico Jacob Kirkegaard, viši suradnik Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju. Ono što se događa s kineskim gospodarstvom od velike je važnosti za svijet.

Prema najnovijim statističkim podacima, kinesko gospodarstvo raslo je slabim tempom u drugom kvartalu ove godine, s rastom BDP-a od samo 0,8 posto u razdoblju od travnja do lipnja u odnosu na prethodni kvartal, na sezonski prilagođenoj osnovi. Na godišnjoj razini, BDP je porastao za 6,3 posto u drugom tromjesečju – ispod prognoziranih 7,3 posto. Ove su brojke još uvijek daleko zdravije nego što se može pohvaliti većina zapadnih gospodarstava.

No neizvjesni izgledi povećavaju sumnje oko toga kako će Peking pristupiti Zapadu. Za sada još uvijek nije odlučeno hoće li Xi pokazati više prijateljsko lice ili će teža ekonomska vremena ohrabriti tvrdolinijaše Komunističke partije da potraže žarišta sa SAD-om ili Europom kako bi odvratili pažnju javnosti i potaknuli nacionalističke osjećaje.

Čak ni čelnici Komunističke partije ne skrivaju svoj problem. Na svom godišnjem predljetnom sastanku Politbiroa, koji daje ton gospodarskom radu za ostatak godine, stranački dužnosnici ocijenili su da je gospodarstvo 'suočeno s novim poteškoćama i izazovima, uglavnom zbog nedovoljne domaće potražnje, poteškoća u poslovanju nekih poduzeća, mnogi rizici i skrivene opasnosti u ključnim područjima, te sumorno i složeno vanjsko okruženje', citirala je državna novinska agencija Xinhua izjavu Politbiroa.

U Europi, kao i u SAD-u, vlade radikalno preispituju vlastitu ekonomsku ranjivost. Ruska invazija na Ukrajinu šokirala je vlade EU da revidiraju svoju ovisnost o opskrbnim lancima koje kontroliraju potencijalno neprijateljski režimi. Europa se uglavnom odvojila od uvoza ruskih fosilnih goriva, ali se i dalje oslanja na Kinu za kritične sirovine koje čine komponente baterija koje će, među ostalim područjima, biti vitalne za prijelaz na zelenu energiju.

Zapadni čelnici, od Ursule von der Leyen iz EU-a do američkog predsjednika Joea Bidena, sada rutinski govore o ekonomskom 'smanjivanju rizika' iz Kine. Opasnost pretijesnog povezivanja s kineskim gospodarstvom čak je pogodila i Olafa Scholza, koji se tradicionalno smatra vodećim europskim golubom kineske politike.

Iza zatvorenih vrata na listopadskom summitu Europskog vijeća prošle godine, Scholz je podijelio svoje strahove o izgledima Kine. Govoreći nedugo prije svog prvog putovanja kao njemačkog čelnika u Peking, rekao je svojim kolegama iz EU-a da bi mogla biti potaknuta 'velika financijska kriza' ako Peking ne uspije riješiti svoju imovinsku krizu, prema dvojici diplomata upućenih u temu.

Nova talijanska premijerka Giorgia Meloni sprema se povući iz sporazuma prema kojem je Rim potpisao da će biti dio Xijevog globalnog infrastrukturnog plana, Inicijative Pojas i put. I vlada Emmanuela Macrona, francuskog predsjednika, posljednjih je tjedana zauzela kritičniji stav prema Pekingu, posebno zbog svog stava prema Ukrajini.

U tom kontekstu, vlada u Pekingu sada je usredotočena na suradnju sa Zapadom na blaži način, čak i kada je riječ o njezinom najvećem suparniku SAD-u Nekoliko američkih dužnosnika – od državnog tajnika Antonyja Blinkena do ministrice financija Janet Yellen – posjetilo je Kinu posljednjih mjeseci, a očekuje se da će ministrica trgovine Gina Raimondo otići kasnije ovog ljeta. U pripremi je i summit EU-a i Kine, a prema anonimnim riječima jednog diplomata jer planovi tek treba biti finalizirani.

Peking također želi umiriti privatne tvrtke u Kini, ali čini se da to ne funkcionira. 'Ono što smo vidjeli je smanjenje ukupne razine povjerenja' među 570 tvrtki iz EU-a koje posluju u Kini, a koje su sudjelovale u nedavnom istraživanju, prema Jensu Eskelundu, predsjedniku Gospodarske komore EU-a u Kini.

'A puno toga ima veze s povećanom razinom neizvjesnosti gdje se Kina nalazi, posebno u vezi s kineskim gospodarstvom', rekao je Eskelund, čija komora predstavlja 1700 uglavnom europskih kompanija i subjekata u Kini.

Xi je dosljedno pokazivao sklonost sektoru u državnom vlasništvu. Njegovi najradikalniji potezi protiv privatnog sektora bili su usmjereni na tehnološke divove, iako se oni smatraju najboljom nadom za Kinu u utrci sa Zapadom. Dok je Xi to sve promatrao, kineska je birokracija srušila multinacionalnu platformu za e-trgovinu Alibaba Alibabin milijarder-utemeljitelj Jack Ma , ograničila razvoj online igara i privatnih poduka , te strogo regulirala podatke čak i za strane tvrtke.

Neke zapadne tvrtke već istražuju druga tržišta i izlazak iz Kine. Prema Eskelundu, šefu EU komore, 11 posto poduzeća ispitanih prošle godine reklo je da važe hoće li napustiti Kinu. Ove je godine potpuno isti udio tvrtki izvijestio da su već donijeli odluku o odlasku.