Čelni čovjek moćne bankarske mreže Unicredit Group Alessandro Profumo i predsjednik Uprave njihove Zagrebačke banke Franjo Luković sa splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom iza zatvorenih vrata razgovarali su 'o mogućnostima investiranja u Split'.

Tako barem glasi službena izjava, a detalji sastanka u Banovini zasad se drže u tajnosti – procurila je tek gradonačelnikova izjava o 'dvije milijarde eura vrijednim projektima', od čega je Splićane odmah zaboljela glava. To je, naime, iznos petnaest puta veći od godišnjeg gradskog proračuna, koji se, usput, ove godine puni znatno slabije od očekivanja.

Kerum, koji upravo sa Zagrebačkom bankom njeguje vrlo bliske poslovne odnose, kao jedini konkretni projekt spomenuo je izgradnju stometarskog poslovnog nebodera u sklopu Spaladium Centra, čija je izgradnja zapela upravo zato što su banke prošle godine odbile financijski pratiti njegovu realizaciju.

U pregovorima s konzorcijem tvrtki (Dalekovod, Konstruktor, IGH) splitska vlast još je ranije izrazila namjeru preuzimanja projekta vrijednog oko 150 milijuna eura: u neboder bi, naime, smjestila kompletnu gradsku administraciju i sva komunalna poduzeća, što bi za prodaju ili iznajmljivanje oslobodilo desetke nekretnina rasutih na atraktivnim gradskim lokacijama.

Trgovac, kakav već jest, splitski gradonačelnik izračunao je da bi posao bio isplativ, a dodatnu sigurnost ulijeva mu činjenica da bi se uz neboder u Lori izgradio i golemi trgovački centar te javna garaža s tisuću i pol parkirališnih mjesta.

Projekt desetljeća - izgradnja mosta između Splita i Kaštela

Što bi Unicredit i Zaba trebali financirati u Splitu? Odgovor na to pitanje trenutno ne zna baš nitko, u kuloarima se spekulira o velikom projektu izmještanja željezničkog i autobusnog kolodvora iz centra grada u Kopilicu, lokaciju budućeg splitskog 'cityja'.

Računica je jasna – velik dio nekretnina u Gradskoj luci ostao bi slobodan za investiranje, kolodvori na novom mjestu potaknuli bi razvoj ovog dijela grada i znatno povećali prihode gradskog proračuna, a bio bi to i korak dalje prema vjerojatno navažnijem splitskom projektu ovog desetljeća, izgradnji mosta između Splita i Kaštela.

To bi, naime, riješilo gotovo sve splitske prometne probleme, zajedno s tunelom kroz Kozjak skratilo putovanje do Zagreba za tridesetak kilometara te konačno povezalo konglomeraciju Split – Kaštela – Omiš - Trogir, u kojoj živi preko 400 tisuća stanovnika.

Most i pripadajuća infrastruktura vrijedni su gotovo milijardu eura i golemi su zalogaj čak i za državnu blagajnu, no Kerumovi suradnici očito razmatraju modele kako bi se projekt isplatio svima, kroz investiranje u Kopilici.

Naravno, državni izbori su na vidiku, pa je ambiciozni gradonačelnik vrlo oprezan: koliko god kredita uzeo, teško da će njima financirati projekt proširenja zapadne obale ispred svog hotela Marjan. Splitska javnost ga je već prozvala da u gradsku investiciju ide iz osobnih interesa, pa je dao javno obećanje da iz gradskog proračuna neće potrošiti ni lipe.

Navodno se priprema javno-privatno partnerstvo, a najavljeno je da će ime investitora biti objavljeno za mjesec dana.

Splitski oporbenjaci šute

Splitski oporbenjaci, koji su već pokazali da se ne mogu nositi s Kerumovim agresivnim nastupom, na vijest o tajnovitom dogovoru s bankarima nisu željeli reagirati. Svi su zatečeni, nemaju dovoljno informacija, a znaju da će prije bilo kakvog podizanja kredita svoj stav morati iskazati i Gradsko vijeće.

Pomalo ih je zabrinula gradonačelnikova izjava da će 'svi projekti koji se pokrenu odmah sutra donositi prihode', jer se ni SDP ni HDZ nisu pokazali tako sposobnima: prvi su podignuli goleme kredite za uređenje Žnjana, koji se i danas otplaćuju, a od svega su korist imali tek građevinski špekulanti.

Drugi su, pak, prije nekoliko godina izdali dvije serije gradskih obveznica za deset komunalnih zahvata, zadužili proračun za dvadesetak milijuna, a ostvarili tek jedno obećanje – uređenje Rive.

Kerum je očito svjestan da njihove greške ne smije ponoviti.