'Premijerova četiri glavna pravca za izlazak iz krize korektno su definirana. Politika fiskalne discipline koja se iščitava iz njegova govora o stanju nacije korak je u pravom smjeru. No, za potpunu ocjenu i predanost Vlade tom smjeru, trebalo bi pričekati kvantifikaciju ciljeva u fiskalnim smjernicama', kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Premijer Zoran Milanović danas je u Saboru kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda i provođenje zakona u svim područjima i djelatnostima, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.

Priznavši da će se proračunski deficit teško zadržati na planiranih 11 milijardi kuna, Milanović je kazao da će Hrvatska nepobitno ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP).

'Bilo je i za očekivati da će u mandatu ove Vlade fokus primarno biti na očuvanje makroekonomske stabilnosti, u sklopu čega i na konsolidaciji javnih financija. Postignut je određeni napredak, no već dugi niz godina upozoravamo da su, ako se fiskalna konsolidacija koncentrira samo na prihodovnu stranu, to mjere ograničenog karaktera, pogotovo ako gospodarstvo pada. Kad uđemo u EDP, morat ćemo ostvariti značajnije uštede u proračunu na rashodnoj strani. To će nam možda već ovoga tjedna pokazati smjernice Vlade', ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Ekonomski analitičar Damir Novotny izjavio je kako iz godišnjeg izvješća premijera Milanovića, ne vidi kakva je vizija i u kojem će se smjeru kretati ekonomska politika, što će Vlada poduzeti kako bi ubrzala oporavak i pokrenula novi investicijski ciklus u privatnom sektoru.

'Ne mogu reći da sam uspio iz premijerovog govora vidjeti kakva je vizija. Ne vidim viziju, ne vidim u kojem će se smjeru kretati ekonomska politika u drugom dijelu mandata i što će Vlada poduzeti kako bi ubrzala oporavak, odnosno pokrenula novi investicijski ciklus u privatnom sektoru. Naglašavam u privatnom sektoru, jer se nadam da je Vlada odustala od ideje da će se ekonomski rast moći temeljiti samo na državnim investicijama', kazao je Novotny u izjavi za Hinu.

Napomenuo je kako u sadržajnom smislu nije u govoru premijera vidio neke promjene smjera ekonomske politike, nabrajale su se uglavnom taksativno neke manje važne mjere koje je Vlada poduzimala, a koje se ne mogu ubrojiti u neke važne ekonomsko-političke mjere, odnosno mjere koje bi mogle zaustaviti negativne trendove u hrvatskoj ekonomiji.

Na upit da prokomentira naznake premijera da Hrvatska svoje šanse treba tražiti u modernoj i promišljenoj poljoprivrednoj proizvodnji, visokim tehnologijama i turizmu, ocijenio je kako su u pogledu industrijske politike, dakle politike usmjeravanja stranih i domaćih ulaganja u realnom sektoru smjerovi pomalo naivni.

U turizmu se, kaže, nema što poticati. S obzirom na položajnu rentu koju Hrvatska uživa, međunarodni investitori rado dolaze na obalu, no tu se suočavamo s nizom prepreka koje su vezane više za prostorno uređenje i zaštitu okoliša. Te investicije imaju duge rokove povrata pa se ne može očekivati da bi one ostvarile novu ekonomsku dinamiku niti otvarale dovoljno radnih mjesta.

Ideja o ulaganjima u poljoprivredu i naprednim uslugama je 'floskula koju ne možemo ocijeniti realnim ekonomsko političkim smjerom, odnosno smjerom industrijske politike', smatra Novotny.

Ističe kako je smjer prerađivačka industrija koja može otvoriti radna mjesta i otvorila ih je u svim zemljama koje su 2004. ušle u EU. Da bi netko investirao u prerađivačkom sektoru mora dobiti snažne fiskalne poticaje, subvencije iz fiskalnog sektora, kao što to primjerice ima Austrija, pa i Srbija. Investicije se moraju subvencionirati, ali prije svega u prerađivačkom sektoru, ističe Novotny.