Prve procjene Eurostata o rastu BDP-a za dvadeset i dvije članice pokazuju da je u drugom kvartalu došlo do blagog dinamiziranja gospodarskog rasta Europske unije. Kumulativna stopa rasta povećana je s 1,5 posto na 1,6 posto i približila se očekivanoj stopi od 1,8 posto.

Najveći doprinos ubrzanju rasta dale su tranzicijske zemlje te, u pravilu, bilježe natprosječne stope rasta. Izuzetak je Hrvatska, koja doduše još nije objavila podatke za drugo tromjesečje, ali čak i ako bi se ostvarile najave dežurnog optimista Branka Grčića o ubrzanju rasta, i dalje bi bila u velikom zaostatku. Među članicama za koje su objavljeni podaci u prvom polugodištu najveći rast (4,4 posto) ostvaren je u Češkoj, a visoke stope rasta bilježe Rumunjska (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Slovačka (3,1 posto).

Nedostižne za Hrvatsku su i Mađarska (2,8 posto), Latvija (2,3 posto), Bugarska (2,1 posto), Estonija (1,8 posto) i Litva (1,5 posto).

Negativna stopa rasta zabilježena je samo u Finskoj (-1,0 posto), a podbacila su i najveća europska gospodarstva. U odnosu na prvo tromjesečje, Njemačka je ostvarila rast BDP-a od 0,4 posto, a u odnosu na isto tromjesečje lani njemački BDP je ojačao za 1,6 posto. Njemačko gospodarstvo je poraslo manje od očekivanja zbog napetosti u Grčkoj i usporavanja kineskog gospodarstva.

Istovremeno, u Francuskoj je BDP u drugom tromjesečju ostao na istoj razini kao i u prvom, a na godišnjoj razini zabilježio je rast od 1,1 posto. Glavni razlog za stagnaciju francuskog gospodarstva je to što politika ECB-a i niže cijene nafte nisu oživjele investicije i osobnu potrošnju.

Talijanski BDP-a porastao je za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a na godišnjoj razini bilježi skroman rast od 0,5 posto.

U odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine, rast je najviše dinamiziran na Cipru, koji je u prošloj godini imao negativnu stopu rasta, te u Češkoj i Španjolskoj, a najviše je usporen u Litvi i Mađarskoj.