Trgovački sud u Zagrebu sutra će, 4. srpnja, donijeti prvostupanjsku presudu u sporu koji je protiv osam poslovnih banaka inicirala Udruga Franak. Za očekivati je kako će se gubitnička strana nakon nje žaliti, a moguće je i obje ako ne budu zadovoljne presudom
Spor je pokrenut prije nešto više od godinu dana podnošenjem kolektivne tužbe od strane društva Potrošač. Na optuženičkoj klupi našli su se Zagrebačka, Privredna, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitska banka i Sberbanke, i to zbog valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope.
Sudac Radovan Dobrinić okončao je raspravu sredinom lipnja nakon što je odbio sve nove dokazne prijedloge tužitelja i banaka, uz obrazloženje da bi se time rasprava nepotrebno produljila za najmanje godinu dana.
Davor Banović, sudski financijski vještak i ovlašteni revizor, smatra kako bi već ta odluka suca mogla poslužiti i jednoj i drugoj strani kao valjani razlog za rušenje prvostupanjske presude.
'Shvaćam da je želio ubrzati sudski proces, ali ubrzanje procesa je relativna stvar. Ako se u brzini napravi formalni propust, sve se vraća na početak i ide novo suđenje. Mislim da je trebao dopustiti vještačenje bez obzira koliko je bio upoznat sa stavom jedne i druge strane', uvjeren je Banović.
Ako banke izgube spor i sud odluči kako su nepošteno ugovarale valutnu klauzulu u francima uz promjenjivu kamatnu stopu krediti u francima bi se trebali konvertirati u kune po tečaju na dan sklapanja kredita.
U društvu Potrošač smatraju kako bi prihvaćena kolektivna tužba bila temelj za individualne tužbe građana za traženje odštete.
Banović je mišljenja kako će u slučaju da banke budu optužene doći do reobračuna kredita s tim da bi se izmijenile rate od dana podnošenja tužbe. Sve prije toga ostat će bankama.
Očekuje i kako neće biti potrebe za individualnim tužbama jer su banke svjesne da bi im to donijelo velike troškove te će učiniti sve da ispoštuju pravorijek suda.
Gubici za banke u slučaju da izgube spor mjerio bi se u milijardama. Prema grubom izračunu glavnog urednika Banke Željka Ivankovića i stručnjaka iz HNB-a riječ o 14 do 18 milijardi kuna.
Ne želeći se upuštati u prognozu koja će strana izgubiti, Banović kaže kako banke nisu u najpovoljnijoj poziciji.
'Mislim da nije sporno da se kamatna stopa mijenjala netransparentno. Utvrdili su to sudovi i u drugim državama. Banke sad šalju izvještaje kad se mijenja kamatna stopa.
Kad je riječ o valutnoj klauzuli ona je zakonski bila dopuštena, ali efekti valutne klauzule su bili takvi da je bila u kontradikciji s propisanom maksimalnom ugovorenom kamatnom stopom od 12 posto. S valutnom klauzulom stvarna kamatna stopa koja se obračunavala bila je daleko iznad 12 posto', mišljenja je Banović.
