HUP: Pad BDP-a manji od onog u EU i eurozoni

"Međutim, taj pad je ipak manji od onoga kojeg su, prema prvim procjenama Eurostata, zabilježile i EU ( pad od 1,7 posto) i eurozona ( pad od 1,8 posto)", ističu iz HUP-a.

Napominju i kako su prema dosada dostupnim informacijama, pozitivne stope rasta u EU-u u odnosu na prvo tromjesečje 2020. ostvarile samo Francuska, Litva i Slovačka, s time da su Francuska i Slovačka zabilježile pad u istom tromjesečju prošle godine, dok je Hrvatska u tom razdoblju još uvijek bilježila rast.

S druge strane, sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na posljednji lanjski kvartal pokazuje pozitivnu stopu promjene od 5,8 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2020. realno je manji za 0,9 posto. Nasuprot tome, i EU i eurozona su zabilježile pad u odnosu na posljednje tromjesečje 2020., a prema dostupnim podacima Hrvatska za sada bilježi najveći rast u odnosu na prethodno tromjesečje, napominje HUP.

Gleda li se struktura hrvatskog BDP-a, pozitivan doprinos stopi rasta u prvom tromjesečju dale su bruto investicije u fiksni kapital i robni izvoz, navode iz HUP-a.

Tako su nakon rasta na godišnjoj razini od 4,2 posto u prethodnom tromjesečju investicije u prvom tromjesečju 2021. ubrzale rast na godišnjoj razini na 4,6 posto, dok je robni izvoz rastao po stopi od 8,3 posto. Državna potrošnja je također zabilježila blagi rast na godišnjoj razini od 0,2 posto, dok je, unatoč zabilježenom rastu plaća i prometa u maloprodaji, osobna potrošnja i dalje u negativnoj zoni (pad od 0,4 posto).

Međutim, najveći negativan pad, kako navode iz HUP-a, i dalje bilježi izvoz usluga, za 18,6 posto, koji se uglavnom bazira na turizmu.

"Iako nastavak pozitivnog zamaha u robnom izvozu te posebice ulaganjima daje jednu čvrstu podlogu za rast gospodarstva, izgleda da stvarni rast možemo očekivati tek s oporavkom sektora turizma. Nadajmo se da je današnje popuštanje mjera početak tog ciklusa te da će hrvatsko gospodarstvo već od drugog tromjesečja nadalje bilježiti pozitivne godišnje stope rasta", istaknuli su iz HUP-a.

Osvrnuli su se i na podatke o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) u prvom tromjesečju koja je realno manja za 0,8 posto u odnosu na isto tromjesečje lani.

Najveći negativni doprinos padu realne dodane vrijednosti, kako navode, imale su djelatnosti trgovine, prijevoza i skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane, dok su najveći pozitivan doprinos kretanju bruto dodane vrijednosti ostvarile prerađivača industrija i sektor građevinarstva.

"Podaci ponovno ukazuju da industrijska proizvodnja, sektor građevinarstva, ali i poljoprivrede i informacija i komunikacija, ostvaruju značajan rast unatoč epidemiološkoj situaciji i to je sigurno nešto na čemu treba graditi rast gospodarstva i u nadolazećem razdoblju", kažu u HUP-u.

No napominju da se zbog strukture hrvatskog gospodarstva, u kojem uslužne djelatnosti imaju značajan udio, i dalje bilježi pad ukupne gospodarske aktivnosti, "što znači da do značajnijeg rasta neće doći dok se u potpunosti ne oporave i sve uslužne djelatnosti".