OPTIMIZAM BEZ POKRIĆA

HUP: Prognoze EK su optimistične, ali problem je što se očekivani oporavak temelji na investicijama države

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 12.05.2021 15:23
  • Objavljeno 12.05.2021 u 15:23
Iva Tomić

Iva Tomić

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: HUP

U komentaru Hrvatske udruge poslodavaca na proljetne prognoze europske komisije za Hrvatsku naglašava se da su one prilično optimistične u usporedbi s prognozama koje su bile objavljene prije samo koji mjesec

„Danas objavljene prognoze Europske komisije za Hrvatsku na tragu su nedavnih očekivanja koje je objavila Vlada RH u okviru Programa konvergencije RH za razdoblje 2022.–2024. Na prvi pogled, i Komisija i Vlada su prilično optimistične u pogledu ekonomskih kretanja u iduće dvije godine, posebice u usporedbi s prognozama koje su bile objavljene prije samo koji mjesec. Tako će prema Komisiji hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti 5%, dok bi se u idućoj godini taj rast trebao ubrzati na 6,1%. Vlada RH, pak, predviđa rast od 5,2% u 2021. i 6,6% u 2022., što znači da ćemo se na pred-pandemijsku razinu BDP-a vratiti već tijekom 2022.

Komisija svoje prognoze prvenstveno temelji na rastu izvoza usluga (turizam), osobne potrošnje i investicija. Oni očekuju i kako će izvoz roba nastaviti rasti na temelju rasta potražnje u ključnim hrvatskim trgovinskim partnerima te da će premašiti pred-pandemijsku razinu već tijekom 2021. S druge strane, investicije bi trebale pružiti stabilan poticaj rastu u nadolazećem razdoblju, potpomognute obnovom nakon potresa tijekom 2020. godine, značajnijim korištenjem sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) i, posebno od 2022. godine, iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF). I Vlada RH velike nade u ostvarenje predviđenih stopa rasta od 2002. nadalje polaže upravo u korištenje sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), a na temelju predloženog Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

Međutim, ono što je sasvim jasno iz prognoza i Komisije i Vlade RH jest da se očekivani investicijski zamah uvelike temelji na investicijama opće države, odnosno javnog sektora, dok se istovremeno predviđa relativno umjereni rast investicija privatnog sektora (koje ipak i dalje čine veći udio u ukupnim investicijama). To znači da se rekordno visoke stope rasta u nadolazećem razdoblju, a posebice u 2022., očekuju od prelijevanja EU novaca kroz investicije u javnom sektoru. Što je jasno i iz detaljnijeg iščitavanja predložene raspodjela sredstava unutar NPOO-a. U prognozama Komisije se čak navodi kako će javne investicije (kao udio u BDP-u) na razini cijele EU u 2022. dosegnuti najvišu razinu u više od deset godina zahvaljujući upravo sredstvima iz RRF-a. Međutim, iz Komisije upozoravaju i na nizak administrativni kapacitet Hrvatske u povlačenju EU sredstava što predstavlja rizik i za projicirane stope rasta. Ako tome pridodamo naša ranija iskustva s javnim, pretežno infrastrukturnim, investicijama ovakve optimistične prognoze mogle bi ostati samo na prognozama.

Primjerice, ako se vratimo na razdoblje relativno visokih stopa rasta u razdoblju 2000.-2008. možemo se prisjetiti kako su i u tom razdoblju javne infrastrukturne investicije bile glavni pokretač rasta. Štoviše, u ovom nadolazećem ciklusu se predviđa još veći udio javnih investicija u BDP-u. Međutim, sa završetkom investicijskog ciklusa u 2000-ima ostavili smo gospodarstvo s dubokim strukturnim problemima koji su se itekako pokazali presudnim u prolongiranoj recesiji u trajanju od šest godina u razdoblju 2009.-2014., dok se većina europskih zemalja oporavila u znatno kraćem roku. Osim toga, multiplikativni učinci javnih investicija u kratkom roku često su i manji od 1, što znači da je moguće kako nećemo u punom obujmu ostvariti ni povećanje BDP-a kao čisto mehanički učinak od povećanog priljeva sredstava iz EU fondova. Kako bilo, i u prognozama Komisije, kao i u onima Vlade RH, izostaje snažna vizija održivih stopa rasta koje bi se trebale temeljiti na investicijama u sektorima koji stvaraju višu dodanu vrijednost, na ulaganjima u zeleno i digitalno, na jačanju izvoznog sektora i općenito visoko-produktivnog i konkurentnog gospodarstva sposobnog za ekonomsku utakmicu s EU konkurentima.", navodi se u komentaru glavne ekonomistice HUP-a, dr.sc. Ive Tomić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!