Vrijednost štednje u drugom mirovinskom stupu dosegla je 11 milijardi eura. Novac kojim upravljaju hrvatski mirovinski fondovi u dobroj je mjeri uložen i u najbolje slovenske tvrtke, što je susjede navelo na zaključak da su zakasnili s mirovinskom reformom zbog čega njihove najvrednije tvrtke pomalo postaju hrvatske
Dok se imovinu u drugom stupu, koja se u Hrvatskoj već sakuplja 15 godina, često uzima zdravo za gotovo, ljubljansko Delo piše kako su hrvatski mirovinski fondovi postali vrlo važni igrači u regiji: 'Mi se svađamo, oni kupuju. Hrvatski umirovljenici već su vlasnici velikih udjela u Krki, Gorenju, Petrolu, Telekomu Slovenije, Triglavu i naravno Mercatoru.'
U usporedbi s hrvatski drugim stupom, slovenski mirovinski fondovi koji upravljaju s oko dvije milijarde eura posluju na dobrovoljnoj osnovi, osim kad se radi o zatvorenom fondu javnih službenika u Modroj zavarovalnici. Slovenski fond menadžeri smatraju da je njihov koncept sakupljanja mirovina potpuno pogrešan.
'Slovenija se nikad neće približiti Hrvatskoj. Upravitelji hrvatskih obveznih mirovinskih fondova zadovoljni su poslovanjem sustava, a demografski trendovi ostaju nemilosrdni, zato razgovaraju o tome da drugi stup još ojačaju i povećaju udio bruto plaće namijenjen štednji za mirovine', rekla je za Delo Alanka Žnideršić Kranjc iz Prva Groupa.
Hrvatski su mirovinski fondovi među dioničarima Krke, Gorenja, Petrola, Telekoma Slovenije, Zavarovalnice Triglav i, naravno, Mercatora. Hrvatski mirovinski fondovi još su i važniji igrači na domaćem tržištu, na kojem tradicionalno sudjeluju u dokapitalizaciji najvećih hrvatskih tvrtki, a zainteresirani su i za pristaništa, zračne luke i energetiku.
Prinosi domaćih mirovinskih fondova
U prošlosti su hrvatski mirovinski fondovi spominjani i kao ulagači u moguću monetizaciju državnih autocesta, čime je država željela sniziti svoj javni dug.
U Sloveniji se već neko vrijeme sukobljavaju mišljenja o preoblikovanju Kapitalske družbe (Kad) u demografski fond, što je trebalo biti zaključeno do kraja 2015. Ali čini se da je više pozornosti posvećeno upravljanju fondom nego osiguravanju novca.
'Demografski fond u Sloveniji nema nikakve veze s mirovinskim fondovima u Hrvatskoj', kazala je Žnidaršič Kranjc, Demografski fond u Sloveniji bi navodno trebao biti izvor za isplatu mirovina Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, dok mirovinski fondovi u Hrvatskoj zatvaraju (djelomični) jaz između plaće i mirovine. Mirovinski fondovi su oni čiji 'neuspjeh je potrebno usporediti s uspjehom hrvatskih mirovinskih fondova', upozorava ona.
Riječ je o krivom konceptu sakupljanja mirovine. Dok su se Hrvati odlučili za sustav obvezne štednje za mirovinu, Slovenci su ostali na dobrovoljnoj osnovi. Osim kad se radi o javnim službenicima, što je dvojni paradoks – svi zaposleni plaćamo poreze da javni sektor ima obveznu štednju za mirovinu, a zaposleni u privatnom sektoru to pravo nemaju', rekla je.
Demografska slika se kvari u Hrvatskoj i Sloveniji. Prije četvrt stoljeća prosječna starost Hrvata bila je 37 godina, a sad je već više od 42 godine. Krajem godine vojska umirovljenika mogla bi navodno brojiti i 1,24 milijuna ljudi, što je gotovo trećina stanovništva. Analitičari upozoravaju da je već sada odnos među zaposlenicima i umirovljenicima jako tijesan budući da za jednog umirovljenika brine tek 1,16 zaposlenih.
