Novoselec pod upravom drži AZ – obvezni mirovinski fond s imovinom vrijednom 32,8 milijardi kuna, a u proteklih godinu dana svojim je štedišama zaradio prosječan prinos od oko šest posto. Od svojeg osnutka fond je pod vodstvom Novoselca ostvario prinos veći od deset posto (u kategoriji A – namijenjenoj mladim štedišama) i šest posto (u kategorijama B i C, s konzervativnijim ulaganjima). Slične prinose imaju preostala tri fonda, a iako je ta brojka naizgled mala, treba napomenuti da bolje ne ostvaruju ni američki privatni fondovi.

Novoselčev fond ima velike vlasničke udjele u Končaru, Podravci, Atlantic grupi i Luci Rijeka, no u široj javnosti poznat je kao vjenčani kum bivšeg premijera Zorana Milanovića. Rođen je 1968. godine, a diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Inače, majka mu je sutkinja Vrhovnoga suda Hajrija Novoselec.

Radio je HNB-u, da bi 1998. prešao u Zagrebačku banku na mjesto voditelja analitike. Osnivanjem mirovinskih fondova dobio je mjesto člana Uprave, a u travnju 2003. imenovan je predsjednikom Uprave AZ Fonda. Njegov odlazak mogao bi sugerirati to da će Zagrebačka banka možda doista promijeniti vlasnika i otići u ruke francuskog Societe Generalea, no to je doista nategnuta teorija jednog od naših sugovornika iz financijske industrije.

Drugi najveći mirovinski fond, onaj Raiffeisenov, vodi Damir Grbavac. On pod upravom ima nešto više od 25 milijardi kuna i velik je ulagač u Ericsson Nikolu Teslu, HUP Zagreb, Atlantic grupu i Hrvatski Telekom.

Najstariji je među upraviteljima fondova: rođen je 1955. godine, a ekonomiju je diplomirao 1978. godine u Zagrebu. Na istom fakultetu magistrirao je financije 1985. godine.

Karijeru je započeo u Đuri Đakoviću kao kreditni referent, ali je napredovao do pozicije zamjenika generalnog direktora. U Raiffeisen dolazi 1997. godine, preuzima sektor investicijskog bankarstva te postaje šefom obveznog mirovinskog fonda nakon mirovinske reforme.

Dubravko Štimac, rođen 1966. u Novskoj, vodi fond Privredne banke Zagreb i Croatia osiguranja težak više od 13 milijardi kuna. Taj fond u portfelju drži velike udjele u Končaru, Podravci i Tankerskoj Next Generation. Štimac je uz to predsjednik Nadzornog odbora Podravke i Zagrebačke burze te član Nadzornog odbora Zavarovalnice Triglav.

Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Karijeru je počeo kao referent prodaje u Zagrebačkoj tvornici papira, u PBZ-u je došao na mjesto referenta vanjskotrgovinskog poslovanja, da bi kasnije preuzeo cijeli taj odjel. Od 2001. radi na projektu mirovinske reforme i preuzima obvezni mirovinski fond koji vodi i danas.

Dok su trajali pregovori za sastavljanje bivše vlade Tihomira Oreškovića, spominjao se kao potencijalni kandidat za ministra financija.

Najmanji mirovinski fond, Erste Plavi, vodi Petar Vlaić, rođen 1967. godine u Ljubljani. I u tom fondu teškom nešto više od 11 milijardi kuna vole dionice Tankerske Next Generation, Podravke i Končara.

Vlaićeva karijera otkriva to koliko je svestran. Kako je diplomirao na Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo u Ljubljani, zaposlio se u Srednjoj kemijskoj školi kao profesor fizike. Na tom poslu se zadržao samo godinu dana te je prešao u brokersku kuću Ilirika, najprije kao broker, a potom kao voditelj trgovanja.

Dvije godine kasnije seli se u Zagreb i postaje prvi hrvatski fond menadžer u prvom hrvatskom investicijskom društvu Kaptol Proinvestu. Kasnije radi kao voditelj trgovanja u IB-u Austria, nakon čega prelazi na mjesto fond menadžera u Središnjem nacionalnom fondu, privatizacijskom investicijskom fondu.

Početkom mirovinske reforme 2001. godine sudjeluje u osnivanju društva Adriatic Investa za upravljanje Plavim obveznim mirovinskim fondom te odmah preuzima obaveze predsjednika Uprave. Krajem 2003. godine Plavom fondu pripajaju se Erste OMF i Helios OMF te on mijenja ime u Erste Plavi.

Vlaić je bio i dugogodišnji suradnik ljubljanskog dnevnog lista Delo na temu hrvatskog tržišta kapitala.