Stanovi u Splitu danas su jednako nedostupni lokalnom stanovništvu kao i oni u Lisabonu, pokazuju najnoviji podaci platforme Numbeo. Prema omjeru cijena nekretnina i prihoda kućanstava, hrvatski grad našao se na samom vrhu ljestvice najmanje pristupačnih i priuštivih stambenih tržišta u Europi
Dok tisuće mladih diljem Europe sve teže dolaze do vlastitog doma, Split i Lisabon dijele neslavno prvo mjesto među velikim europskim gradovima. U oba grada prosječna cijena stana iznosi čak 18,7 godišnjih prihoda prosječnog kućanstva.
Omjer cijene nekretnine i prihoda jedan je od najčešće korištenih pokazatelja priuštivosti stanovanja. Pokazuje koliko je godina rada potrebno prosječnom kućanstvu da kupi stan ili kuću. Prema procjeni Mikea Langena, višeg ekonomista za tržište nekretnina u nizozemskoj banci ABN AMRO, već omjer viši od 10 smatra se problematičnim za kupce.
Uz Split i Lisabon, među deset europskih gradova s najnepriuštivijim stanovima nalaze se i Prag, Milano, Tirana, Beč, Beograd, Pariz, London i Brno.
vezane vijesti
Cijene rastu punobrže od plaća
Primjer Lisabona pokazuje koliko si lokalno stanovništvo sve teže može priuštiti vlastiti dom. U posljednjih deset godina cijene nekretnina u Portugalu porasle su gotovo 240 posto, pokazuju podaci Global Property Guidea. Istodobno su prosječne plaće porasle tek oko 59 posto, s približno 839 eura mjesečno na 1333 eura.
U središtu Lisabona četvorni metar stana stoji prosječno 6763 eura. To znači da stan od 50 četvornih metara stoji oko 338 tisuća eura. Usporedi li se to s prosječnom neto plaćom od oko 1416 eura mjesečno, odnosno oko 17 tisuća eura godišnje, proizlazi da je za kupnju takvog stana potrebno gotovo 19 godina rada, pod pretpostavkom da se sav prihod troši isključivo na nekretninu.
Sličan trend posljednjih godina bilježi i Hrvatska, osobito na obali i u turističkim središtima, gdje su rast cijena potaknuli turizam, kratkoročni najam i interes stranih kupaca.
Premalo stanova i prespora gradnja
Stručnjaci upozoravaju da je jedan od ključnih razloga rasta cijena nedostatak stambenih jedinica. U svojem gospodarskom izvješću za 2026. godinu OECD je Portugal svrstao među zemlje s najslabijom dostupnošću stanovanja u razvijenom svijetu, navodeći regulatorne prepreke, slabo razvijeno tržište najma i prespor odgovor ponude na rast potražnje.
Portugal godišnje izgradi između 25 i 30 tisuća novih stanova, iako procjene govore da ih je potrebno između 45 i 50 tisuća kako bi se zadovoljile potrebe tržišta. Osim toga, samo oko dva posto ukupnog stambenog fonda čine socijalni stanovi, što je među najnižim udjelima u Europi.
Analitičari upozoravaju da nedostatak stanova nije jedini razlog. Istraživanje ABN AMRO-a pokazuje da su rast prihoda i niže kamatne stope dosad imali znatno veći utjecaj na rast cijena nekretnina od demografskih kretanja ili manjka novih stanva.
Val prosvjeda
Stambena kriza posljednjih je godina izazvala i val prosvjeda u Portugalu. Pokret Casa para Viver ('Domovi za život') od 2023. organizira masovne prosvjede pod sloganom 'Ja nao da' ('Ovako više ne ide'), tražeći strožu kontrolu najamnina, više priuštivih stanova i aktiviranje praznih nekretnina.
Posljedice stambene krize, upozoravaju stručnjaci, nadilaze samo tržište nekretnina. Jaime Luque, član Savjetodavnog odbora Europske komisije za stanovanje, ističe da gradovi gube gospodarsku konkurentnost kada učitelji, medicinske sestre, policajci, studenti i mladi stručnjaci više ne mogu priuštiti život u njima.
Unatoč sve lošijoj priuštivosti stanovanja, većina ekonomista ne očekuje skori krah tržišta nekretnina u Portugalu. Portugalska središnja banka upozorila je da nedostatak stanova i dalje snažno podupire rast cijena, dok stroga pravila kreditiranja zasad ograničavaju pretjerano zaduživanje građana.
Analitičari BPI Researcha čak su povećali procjenu rasta cijena nekretnina u Portugalu za 2026. godinu na 11,7 posto.
