ANALIZA HNB-A

Hrvatska sve više zaostaje za konkurencijom

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 28.03.2012 16:41
  • Objavljeno 28.03.2012 u 14:38
bdp pad

bdp pad

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

U prošloj godini Hrvatska je, uz Sloveniju, imala najniži gospodarski rast među 11 odabranih zemalja srednje i istočne Europe, a kad se usporede podaci u zadnje dvije godine, slika još zornije pokazuje zaostajanje Hrvatske za konkurentnim zemljama, pokazuje analiza u najnovijem Biltenu HNB-a

U analizi su uspoređeni ekonomski pokazatelji za jedanaest srednjoeuropskih zemalja (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija). Na razini cijele 2011. godine sve su zemlje ostvarile gospodarski rast, ponajviše pod utjecajem povoljnih kretanja inozemne potražnje.

Visoke stope rasta baltičkih zemalja i Poljske dodatno je podržavala snažna investicijska aktivnost, ali i nešto povoljnija kretanja osobne potrošnje u odnosu na ostale zemlje iz skupine. S druge strane, gospodarski je rast bio najniži u Hrvatskoj i Sloveniji. U zadnje dvije godine (2010. pad od 1,2 posto i 2011. rast od 0,2 posto) Hrvatska bilježi uvjerljivo najslabiju dinamiku gospodarstva.

U svim zemljama u drugoj polovici 2011. zaustavljena je uzlazna faza poslovnog ciklusa. Prve negativne tromjesečne stope promjene BDP-a pojavile su se već u trećem tromjesečju (Slovenija, Češka), a u četvrtom je u većini zemalja zabilježen tromjesečni pad gospodarske aktivnosti ili osjetnije usporavanje rasta u odnosu na prethodno tromjesečje. S padom BDP-a od 1,1 posto u zadnjem kvartalu prednjačila je Hrvatska.

Slovačka se izdvaja kao jedina zemlja u kojoj se u posljednjem tromjesečju 2011. rast gospodarske aktivnosti ubrzao, ponajviše zahvaljujući rastu izvoza trajnih potrošačkih dobara. U cjelini je usporavanje gospodarske aktivnosti u promatranim zemljama bilo uvjetovano nepovoljnim kretanjima izvoza.

Upravo u izvozu Hrvatska najviše zaostaje za svojim srednjoeuropskim konkurentima. Za razliku od ostalih zemalja, razina robnog izvoza U Hrvatskoj je još uvijek niža nego 2008. godine.

U 2011. godini u većini je zemalja srednje i istočne Europe (osim u Poljskoj, Sloveniji, Mađarskoj i Hrvatskoj) došlo do jačanja nacionalnih valuta, što upućuje na gubitak cjenovne konkurentnosti izvoza u tim zemljama. Nasuprot tome, kretanje nominalnih jediničnih troškova rada u većini zemalja i nadalje podržava troškovnu konkurentnost izvoza. Jedinični troškovi rada zadržali su se oko razine s kraja 2009, a nešto snažniji bio je samo rast u Poljskoj i Mađarskoj.

Što se tiče kretanja potrošačkih cijena, u baltičkim se zemljama te Rumunjskoj i Bugarskoj inflacija usporila u posljednjem tromjesečju 2011, pretežno zbog usporavanja godišnjeg rasta cijena prehrane. U ostalim promatranim zemljama zabilježeno je blago ubrzanje inflacije, ponajviše prouzročeno povećanjem godišnje stope promjene cijena energije i usluga.

Strani investitori u prošloj su godini blago povećali ulaganja u zemlje srednje i istočne Europe. Međutim, nesklonost međunarodnih ulagača riziku i dalje otežava oporavak vlasničkih ulaganja. Njihova je razina iznimno niska i iznosi trećinu ulaganja iz pretkriznog razdoblja. Jedino kod Poljske zabilježeno je značajnije povećanje priljeva na osnovi inozemnih izravnih ulaganja, dok je kod Češke i Rumunjske smanjenje bilo najveće.

Unatoč prirastu duga kod većine zemalja nisu se pogoršali relativni pokazatelji inozemne zaduženosti, s iznimkom Slovenije, koja je jedina među visokozaduženim zemljama iz skupine dodatno povećala udio inozemnog duga u BDP-u.

Nakon snažnog pogoršanja uvjeta financiranja na međunarodnom tržištu duga tijekom druge polovine 2011. godine, početkom 2012. došlo je do pada prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za državne obveznice svih promatranih zemalja. Tome je pridonio plasman dugoročne likvidnosti ESB-a koji su banke iz eurozone u velikoj mjeri iskoristile, pa su se napetosti na financijskim tržištima primjetno ublažile. Unatoč smanjenju percepcije rizičnosti premije za rizik još su znatno više nego u prvoj polovini 2011. godine, pri čemu najvišu razinu i nadalje bilježe Mađarska i Hrvatska

Javni je dug na kraju rujna 2011. u svim zemljama, izuzevši Bugarsku i Estoniju, bio veći nego godinu dana prije. Pritom se po intenzitetu njegova porasta, u skladu s opisanim kretanjima manjka, ističu Hrvatska i Slovenija. Razina duga u Hrvatskoj na kraju spomenutog razdoblja iznosila je oko 45 posto BDP-a te su od promatranih zemalja jedino Poljska i Mađarska imale veći javni dug.

U posljednjem je tromjesečju 2011. i na početku 2012. godine Mađarska izgubila investicijski status kod sve tri vodeće agencije za dodjelu kreditnog rejtinga. Osim toga, agencija S&P snizila je kreditni rejting i za Cipar, Letoniju i Rumunjsku, pa su njihove državne obveznice klasificirane kao neinvesticijske. Ako se ne provedu dublje strukturne reforme u idućem se razdoblju može očekivati gubitak investicijske ocjene za Hrvatsku, zaključuju analitičari HNB-a.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi