Lana Mihaljinec Knežević iz Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ističe da je temeljna ideja programa ubrzati dolazak stanova za najam na tržište.

'Ne možemo ništa projicirati jer ovakav program još nije postojao u Hrvatskoj. Razumijemo namjeru da se pokuša što brže doći do stanova za najam jer je u bazi gotovo svih programa priuštivog stanovanja upravo iznajmljivanje', rekla je za HRT. Velik broj praznih nekretnina često se spominje kao potencijalni rezervoar za povećanje ponude i moguće smanjenje cijena, no stvarni učinak ovisit će o njihovoj lokaciji i kvaliteti.

'To bi trebao biti krajnji cilj, ali trebamo vidjeti u kojim su dijelovima Hrvatske te nekretnine koje će doći na tržište i koliko će ih biti. Ako će to biti na područjima gdje nema ekonomske aktivnosti i radnih mjesta, naravno da neće biti puno utjecaja', istaknula je.

Na ponašanje vlasnika stanova utjecale su i porezne promjene. Tijekom protekle godine mnogi su vagali isplativost različitih modela korištenja nekretnina, a zabilježen je i određeni pomak prema dugoročnom najmu.

Strah od iznajmljivanja

'Ljudi su uglavnom prošle godine još kalkulirali. Računali su što im je isplativije. Vidjeli smo lagani porast interesa za dugoročnim iznajmljivanjem. Mislim da ljudi počinju shvaćati da to može biti kvalitetan način za ostvarenje dodatnog prihoda, a postoje i načini pravne zaštite', kazala je, naglasivši kako se brojni vlasnici još uvijek boje iznajmljivanja zbog pravnih rizika. Unatoč tim pomacima, odnos ponude i potražnje zasad se bitno ne mijenja. Očekivani snažniji pad cijena nije na vidiku.

'Zasad ništa značajno što bi dovelo do onog krajnjeg cilja, a to je da drastično padnu cijene. Nažalost, to ne očekujemo. Manjak ponude na tržištu i dalje je kroničan problem. Ne gradi se dovoljno nekretnina koje bi svi htjeli kupiti, a to bi bila novogradnja po, ako ne priuštivim, onda barem prosječnim cijenama. Nedostaje nam kvalitetnih novih nekretnina na područjima koja su na moru, a u Zagrebu uvijek nedostaje nekretnina', ustvrdila je.

Ograničena novogradnja dodatno održava visoke cijene.

'Ali taj fond rabljenih nekretnina doslovno je potrošen. Mnoge bolje su se prodale nakon covida kada je tržište bilo vrlo aktivno i to je fond koji se ne obnavlja. Tu više nema dovoljno kvalitetnih nekretnina, a mnogi vlasnici i dalje ne razumiju da se situacija promijenila, da je sve manje onih koji si mogu priuštiti nekretnine po tako visokim cijenama, a još uvijek ih ne spuštaju', upozorila je. Pad prometa na tržištu, koji se sve češće spominje, povezuje se upravo s raskorakom između očekivanja prodavatelja i mogućnosti kupaca.

'Kupci su neskloni kupovati nekretnine po nerealno visokim cijenama. Cijena nekretnine mora odražavati karakteristike, a jedan od najčešćih problema je što se vlasnici uspoređuju s novogradnjom. Vidimo dugi niz mjeseci da se ono što se nerealno procjenjuje ne prodaje', poručila je. Dodala je kako tek treba vidjeti kako će novo zakonodavstvo i porezne promjene tijekom 2026. godine utjecati na daljnji razvoj tržišta