Pad prometa, a cijene ne posustaju

Lana Mihaljinec Knežević, članica Predsjedništva Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK ističe kako pad prometa traje još od 2020. godine, ali rast cijena ne posustaje, iako se vidljivo usporio.

'Cijene prošle godine nisu rasle kao u prvim postcovid godinama, kada je tržište bilo izuzetno aktivno i kad su najviše i porasle', rekla je u Otvorenom.

Na cijene, objašnjava, i dalje snažno utječu oni koji nekretninu moraju kupiti zbog životnih okolnosti, ali i investitori.

'U Hrvatskoj je i dalje snažan tradicionalni pristup štednje kroz nekretnine. Imali smo inflaciju i uvođenje eura dodatno je potaknulo ulaganja, a ponude onog tipa nekretnina koje se najviše traže – nema dovoljno', upozorava.

Poseban problem vidi u Zagrebu, gdje je potražnja za novogradnjom znatno veća od ponude.

'Iako se puno gradi, na tržište dolazi manje nekretnina nego na vrhuncu sredinom 2000-ih. Uglavnom se nude stanovi vrlo visokih cijena, koji nisu ni blizu priuštivih', kaže.

Rabljeni stanovi

Fond rabljenih stanova pritom je, dodaje, gotovo iscrpljen. 'Riječ je o sve starijem fondu u koji se desetljećima nedovoljno ulagalo. Ono što se danas oglašava često je precijenjeno – vlasnici imaju previsoka očekivanja u odnosu na to što kupci mogu ili žele platiti'. Zbog toga je tržište, zaključuje, vrlo tromo.

'Ne vidimo dovoljne korekcije traženih cijena da bi te nekretnine pronašle kupce', rekla je Mihaljinec Knežević.

Nema sloma tržišta

Jasminka Biliškov, vlasnica agencije za nekretnine kaže kako imamo lagano usporavanje tržišta, ali da nema govora o slomu tržišta.

'Tržište je stabilno, samo je malo usporeno. Cijene su takve kakve jesu i relativno su visoke. Rabljeni stanovi dosegnuli su cijene novogradnje, no novogradnja se i dalje drži, pa čak bilježi i lagani rast', kaže Biliškov. Ističe kako se stanovi u novogradnji prodaju već u najranijoj fazi gradnje.

'U Splitu često kažemo da se stanovi prodaju čim krene gradnja. Već nakon dobivanja građevinske dozvole i početka prvih radova, veći dio stanova je rasprodan', pojašnjava. Prema njezinim riječima, tržište nekretnina prolazi kroz očekivanu fazu ciklusa.

'Kao i kod svake robe, i kod nekretnina postoje razdoblja veće i manje prodaje. Trenutačno smo u fazi usporavanja, ali bez dramatičnih promjena', zaključuje Biliškov. Na pitanje je li realno da su cijene toliko visoke, Biliškov kaže kako su se cijene formirale upravo na toj razini jer je potražnja znatno veća od ponude.

'Split je grad koji se nema gdje širiti, a interes za kupnju, posebno novogradnje, iznimno je velik. Novogradnja je stoga najtraženija, ali su i rabljeni stanovi dosegli njezine cijene jer stanova na tržištu jednostavno nema dovoljno. Kad ponude nedostaje, cijene automatski rastu', pojašnjava Biliškov.

Zakon o priuštivom stanovanju

Danas je na sjednici Vlade predstavljen zakon koji je upućen u saborsku proceduru - Zakon o priuštivom stanovanju. Plan je do 2030. godine izgraditi ili obnoviti više od 20.000 stanova. Puno je tu novosti. Što je novo za kupce?  Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir ističe kako je zakon sveobuhvatan i obuhvaća oko stotinu članaka te osam različitih mjera kojima se nastoji povećati dostupnost stanovanja.

'Dio mjera je kratkoročan i može se brzo provesti, a neke smo već i pokrenuli. To je, primjerice, pomoć mladima pri kupnji prve stambene nekretnine, kojom se nastoji ublažiti teret visokih cijena kroz djelomični povrat poreza, pojasnio je Uhlir. Kao još jednu mjeru koja se može relativno brzo realizirati naveo je aktiviranje praznih stanova.

'Svjesni smo da su stanovi skupi, da ih nema dovoljno i da je potražnja velika, a istodobno u svim gradovima postoje tisuće stambenih jedinica koje godinama stoje prazne. Naša je namjera bila pokušati ih što više staviti u funkciju', rekao je. Prema projekcijama iz nacionalnog plana, do 2030. godine planira se aktivirati oko 9.000 takvih stanova.

'To je velika brojka i značilo bi da bi se relativno brzo na tržištu pojavilo oko 9.000 dodatnih stambenih jedinica', zaključio je Uhlir.

APN-ov poziv iznad očekivanja

Na prvi poziv APN-a za priuštivi najam, u kojem su vlasnici stanove davali na upravljanje i najam na određeni broj godina, izazvao je velik interes. Javilo se oko 880 vlasnika. Uhlir potvrđuje da je interes premašio očekivanja.

'Javni poziv trajao je samo 45 dana, i to preko Božića i Nove godine, dok su u nekim državama s kojima se uspoređujemo slični pozivi bili otvoreni i po godinu dana, a odaziv je bio manji', rekao je. Dodaje kako je odaziv pokazao da su građani prepoznali program i imali povjerenje u njegovu provedbu.

'Građani su u ovom kratkom razdoblju prepoznali ozbiljnost programa i bili spremni svoje nekretnine dati na uporabu. Smatramo da smo program dobro postavili, a on će sada biti još bolji', naglasio je. Prema njegovim riječima, pilot-projekt poslužio je za dodatno unaprjeđenje mjera.

'Ovaj pilot nam je pokazao što treba dodatno prilagoditi. Te smo izmjene ugradili u zakon koji je danas prihvaćen na Vladi i sljedeći poziv bit će još kvalitetnije postavljen', zaključio je Uhlir.

Bez izgleda za pad cijena

Mihaljinec Knežević naglašava kako do sloma tržišta neće biti i da nema nikakvih indikatora da bi do toga trebalo doći.

'Osim ako ne dođe do nekakve velike eskalacije rata ili nekakvih vrlo neočekivanih događaja', dodaje.

'Situacija je stabilna, makroekonomski pokazatelji su stabilni, tako da, nažalost, za kupce nema nekakve perspektive da će doći do pada cijena', ističe.