Gotovo osam od deset ispitanika (77 posto) diljem Europske unije podržalo je ideju da bi EU državama članicama trebao osigurati financijska sredstva samo ako nacionalna vlada poštuje vladavinu prava i demokratska načela, pokazala je najnovija anketa koju Europskog parlamenta koja je provedena početkom ovoga listopada.

Najmanje sedam od deset ispitanika slaže se s tom izjavom u 26 država članica EU-a. U Hrvatskoj, tog je mišljenja 74 % ispitanika.

Apsolutna većina Europljana i dalje je za povećani proračun EU-a za borbu protiv bolesti COVID-19

Čak 54 posto Europljana smatra da bi EU trebao raspolagati većim financijskim sredstvima za prevladavanje posljedica pandemije COVID-19. U Hrvatskoj to smatra 60 posto ispitanika. U 20 država članica većina ispitanika slaže se s tom tvrdnjom, u 14 država članica EU-a apsolutna većina ispitanika podržava veći proračun EU-a.

Na pitanje na što bi se ta povećana sredstva trebala utrošiti, više od polovine ispitanika (54 posto) odgovorilo je da bi javno zdravlje trebalo biti prioritet, nakon čega slijede gospodarski oporavak i nove prilike za poduzeća (42 posto), klimatske promjene i zaštita okoliša (37 posto) te zapošljavanje i socijalna pitanja (35 posto). Na razini EU-a klimatske promjene i okoliš zamijenili su zapošljavanje među trima prioritetima u odnosu na posljednje istraživanje provedeno u lipnju 2020.

Javno zdravlje glavni je prioritet ispitanicima iz 18 zemalja. Estonija, Latvija i Češka stavile su gospodarski oporavak na vrh, dok su u Austriji, Danskoj i Njemačkoj građani najviše zagovarali borbu protiv klimatskih promjena. U Hrvatskoj (63 % ispitanika), Slovačkoj i Finskoj zapošljavanje i socijalna pitanja smatraju se glavnim prioritetom potrošnje.

Velika većina građana strahuje od izravnog utjecaja na njihovu osobnu financijsku situaciju

Zabrinjavajuća osobna financijska situacija europskih građana od početka pandemije jasan je pokazatelj koliko je važno što brže donijeti nužne odluke o paketu oporavka i višegodišnjem proračunu Unije. Velika većina građana strahuje od izravnih posljedica na njihovu osobnu financijsku situaciju ili je te posljedice već pretrpjela: 39 posto ispitanika kaže da je koronakriza već utjecala na njihove osobne prihode (u Hrvatskoj njih 49 posto, dok dodatnih 27 posto njih očekuje takav učinak u budućnosti (u Hrvatskoj 30 posto). Samo 27 posto ispitanika očekuje da situacija povezana s pandemijom COVID-19 neće utjecati na njihov osobni dohodak (u Hrvatskoj je tog mišljenja 15 posto ispitanika). Većina ispitanika u 20 zemalja kaže da je trenutačna kriza već utjecala na njihove osobne prihode.

Građani i dalje vide EU kao dio rješenja u ovoj krizi

Dvije trećine ispitanika (66 posto) slažu se da bi EU trebao imati više nadležnosti u rješavanju kriza kao što je pandemija koronavirusa. U Hrvatskoj je za to 49 posto ispitanika. Na europskoj razini, samo se četvrtina (25 posto) ne slaže s tom tvrdnjom. Ti su nalazi u skladu s rezultatima iz oba prethodna istraživanja koja je proveo Europski parlament - u travnju i u lipnju 2020. godine.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.