VELIKE PRILIKE

Kreće velika reforma europske poljoprivredne politike, hrvatske europarlamentarke pojasnile čemu se mogu nadati domaći poljoprivrednici, a doznali smo što će se promijeniti u online trgovini

16.10.2020 u 12:36

Bionic
Reading

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj u petak je organizirao online konferenciju za medije na kojoj su se na glavne teme predstojeće plenarne sjednice osvrnule zastupnice Sunčana Glavak (HDZ, EPP) i Ruža Tomašić (HKS, EKR) te njihov malteški kolega Alex Agius Saliba (S&D)

Predstavljen je propis o digitalnim uslugama i postavljanju temelja za veća prava potrošača na internetu. Agius Saliba je kao izvjestitelj u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača bio zadužen za izradu preporuka Komisiji na ovu temu. Među ostalim, u izvješću Odbora predlažu se mjere kojima se izjednačavaju prava potrošača na internetu s onima koja imaju kad kupuju u običnim trgovinama po principu - što je nezakonito izvan interneta, treba biti nezakonito i na internetu.

Uz izvješće o zaštiti potrošača na internetu, na plenarnoj sjednici od 19. do 23. listopada raspravljat će se i glasati o reguliranju umjetne inteligencije, reformi zajedničke poljoprivredne politike, programu rada Komisije za 2021. godinu, ublažavanju posljedica koronakrize na europskim tržištima rada te o budućnosti europskog obrazovanja u kontekstu pandemije Covida-19.

Glavak je uvodno o poljoprivrednoj politici rekla kako je 2006. u Europskoj uniji bilo više od deset milijuna poljoprivrednih gospodarstava, pri čemu su većinu činili OPG-ovi te je trećina članova bila prosječne starosti 65 godina.

'Poljoprivredni sektor u Europi je snažan i održiv te moramo zaštititi milijune OPG-ova koji osiguravaju radna mjesta i život ruralne zajednice. Želimo što veću proizvodnju hrane u Europi. Ono što je stalno u fokusu to je da ne želimo previše zabrana i regulative, već stvaranje održivog i poticajnog okruženja. Želimo što manje birokracije za naše poljoprivrednike, jednostavnija pravila i borit ćemo se protiv onih koja bi dovela do gašenja proizvodnje. Hrvatska u idućem razdoblju može računati na pet milijardi eura za sufinanciranje ruralnog razvoja', rekla je Glavak i dodala kako u sklopu reforme zajedničke poljoprivredne politike treba pojednostaviti sve procedure za izravna plaćanja.

Tomašić je istaknula kako je nužna i generacijska obnova, što je sada najveći problem s kojim se susreće sektor poljoprivrede.

'Tehnološke inovacije su ključne, a mnoga gospodarstva još nisu pripremljena za to. EU, osim toga, ne bi trebao donositi zakon o minimalnoj plaći, što treba prepustiti pojedinim državama', komentirala je.

Dodaje kako zajedničko tržište treba urediti i donijeti interventne mjere, izvozne subvencije i tržišne standarde. 'Najvažnije mi je da se uspostave mjere za brzu reakciju u slučaju poremećaja na tržištu kakav je stvorio koronavirus. Važan je i seoski turizam jer on doprinosi generacijskoj obnovi i otvaranju radnih mjesta', dodala je Tomašić i poručila da je upitala Europsku komisiju što se čeka s priznanjem 'hrvatskog prošeka' jer njegovi proizvođači teško posluju iako je riječ o našoj tradicionalnoj proizvodnji koja doprinosi generacijskoj obnovi.

Obje zastupnice upitali smo što reforma zajedničke poljoprivredne politike konkretno znači za poljoprivrednike i OPG-ovce i čemu se mogu nadati. Glavak je poručila da reforma podrazumijeva manje papirologije i administracije, zaštitu ruralnih područja, stvaranje dodatne vrijednosti i održive poljoprivrede.

'Zajednička poljoprivreda orijentirana je u tom smjeru, a prekomjerna administracija stvara najviše problema, posebno ako se osvrnemo na to da su poljoprivrednici stariji od 65 godina', rekla je. Tomašić kaže kako nova politika treba poboljšati rad poljoprivrednika i ako ne budemo brzi i efikasni u pronalaženju načina na koji ćemo povući europski novac, 'uzalud nam sve milijarde'.

'U Parlamentu teško radimo, a kada bi naša vlada tako radila, gladi uopće ne bi bilo', zaključila je Tomašić nakon što je Glavak poručila kako je danas Svjetski dan hrane te upozorila na problem njenog bacanja dok u svijetu svaki dan od gladi umre oko 12.000 ljudi.

Agius Saliba govorio je o digitalnom okruženju, a ono se prema njegovim riječima mora temeljiti na povjerenju i široj razini zaštite kupaca u EU.

'Što je to digitalno tržište', upitao se Agius Saliba i sam odgovorio: 'Igrači poput Amazona i Facebooka sve su važniji u našim životima, na njima dijelimo robe i informacije, a njihovoj važnosti svjedočimo svakog dana pandemije COVID-a.'

Poručio je kako se u pogledu digitalnih tržišta mijenja regulativa: 'Zakon koji regulira ove usluge rodio se prije 20 godina, kada su se rodili i servisi poput Bookinga. Servisi su evoluirali, zakon nije, pa ih on mora dostići, mora stići novu stvarnost i pobrinuti se za to da su zaštićeni interesi potrošača. Regulirat će se transparentnost digitalnog tržišta, sigurnost potrošača, umjetna inteligencija i mogući tržišni poremećaji', rekao je te zaključio kako se uvodi i novi koncept know your customer, a koji je važan za poboljšanje transparentnosti i borbu protiv toksičnih online trgovaca.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.