bit će problema

Europska komisija opet istražuje ima li Hrvatska prekomjerne ekonomske neravnoteže: Bolji smo nego u krizi 2008., ali...

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 19.11.2020 19:59
  • Objavljeno 19.11.2020 u 19:59
Zatvoreni ugostiteljski obrt - ilustracija

Zatvoreni ugostiteljski obrt - ilustracija

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic

Europska komisija u srijedu je objavila svoje jesenske prognoze u kojima navodi kako je naša zemlja u koronakrizu, koja trese Europu, ušla sa slabostima i državnog i javnog sektora te jako visokim javnim dugom koji će biti teško servisirati uz naš slab gospodarski rast. Kako su Komisijine prognoze gotovo uvijek kirurški precizne, pitamo se hoćemo li za godinu-dvije, kad pandemija koronavirusa valjda postane prošlost, imati poteškoća u vraćanju duga i čeka li nas veliki val otkaza u slabom dijelu privatnog sektora

Među dokumentima koje je u Komisija objavila u srijedu nalazi se i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, a koje služi kao sredstvo za otkrivanje makroekonomskih neravnoteža. U tom izvještaju preporučuje se da se iduće godine napravi detaljna analiza mogućih makroekonomskih neravnoteža u 12 zemalja članica, među ostalim i u Hrvatskoj.

Uz nas, pod povećalo komisije idu Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska dok su Cipru, Grčkoj i Italiji prekomjerne neravnoteže već pronađene.

'Zbog krize uslijed Covida-19 očekuje se rast omjera duga i nezaposlenosti. Općenito, Komisija smatra prikladnim, uzimajući u obzir to da je u veljači utvrđeno postojanje makroekonomskih neravnoteža, ponovno preispitati postojanost neravnoteža ili njihovo slabljenje', navodi Komisija u izvješću za Hrvatsku, a koja je, podsjetimo, nekoliko godina imala prekomjerne neravnoteže, sve do veljače 2019., kada je utvrđeno da više nemamo prekomjerne neravnoteže, već samo neravnoteže.

U Komisiji pišu da se znatno negativna neto međunarodna investicijska pozicija Hrvatske nastavila poboljšavati tijekom 2019. godine, a višak na tekućem računu povećao se prema tri posto BDP-a. Rizik od nevraćanja vanjskog duga smanjen je velikim udjelom stranih investicija, ali se i dalje očekuje da će bilanca tekućeg računa ostati negativna, jasno zbog slabe turističke sezone.

  • +11
  • +8

Sjednica Vlade RH

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic

Dug privatnog sektora ponešto se smanjio, ali on je uglavnom izražen u eurima, što stvara valutni rizik te se očekuje da će rast cijena nekretnina stati zbog koronakrize. Jedna od najvećih neravnoteža nam je javni dug, koji je lani bio na visokih 73 posto BDP-a, a u Komisiji smatraju da će ovu godinu zaključiti na 88 posto BDP-a zbog svih mjera pomoći gospodarstvu.

Stopa nezaposlenosti lani se spustila na povijesno niskih 6,6 posto, uz snažan pad dugotrajne i nezaposlenosti mladih. Ali zbog krize u Bruxellesu očekuju da će nezaposlenost u Hrvatskoj dugoročno rasti. Ekonomist Damir Novotny prokomentirao je za tportal jesenske prognoze i iznio upozorenja za koja tvrdi da ih Vlada neće poslušati.

'Hrvatska je u cjelini u boljem položaju nego 2009. godine jer može računati na anticikličke potpore iz EU-a. Na raspolaganju su nam dva višegodišnja paketa pa smo s te strane u daleko povoljnijoj situaciji', kaže Novotny i nastavlja: 'Ekonomski rast neće biti dovoljno brz da nadoknadi pad iz ove godine, što su agencije za rejting već predvidjele. I dalje imamo strukturne probleme jer smo i ove godine vidjeli da loša turistička sezona nije imala presudan utjecaj na državni proračun.'

  • +4
  • +1

Koronavirus je paralizirao dijelove gospodarstva

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukić

'Da se turizam odmah oporavi, to Hrvatskoj u cjelini neće pomoći - taj sektor se autonomno regulira bez bitnih učinaka na druge sektore ekonomije, jer velik je u turizmu i utjecaj sive ekonomije. Za oporavak cijele zemlje trebaju nam investicije u proizvodnju i izvoz, u zelene, nove tehnologije, a Vlada bi trebala iskoristiti ovaj trenutak za restrukturiranje sebe, tj. javnog sektora čiji bi troškovi mogli eksplodirati', kaže Novotny.

Zaključuje kako privatna, mala i srednja poduzeća ne mogu preživjeti još jedno zatvaranje i imati još jednu izgubljenu godinu: 'Novac iz EU-a treba završiti u kapitalu takvih poduzeća kako bi ona mogla investirati, a ne da ga samo utroše na plaće radnika. Ljude treba ohrabriti na ulaganja i ako se to ne dogodi, imat ćemo velikih problema s oporavkom koji bi mogao godinama trajati. Vlada je na potezu.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!