Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u Peking, gdje ga je dočekao kineski čelnik Xi Jinping, svega nekoliko dana nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini. Posjet dolazi u trenutku kada Moskva sve više ovisi o Pekingu zbog zapadnih sankcija i rata u Ukrajini, a analitičari ocjenjuju da Kina danas ima presudnu gospodarsku i političku ulogu za opstanak ruskog režima
Ovo je Putinovo prvo inozemno putovanje ove godine, što dodatno potvrđuje koliko je odnos s Kinom postao važan za Kremlj. Peking je najveći kupac ruske nafte i jedan od rijetkih velikih saveznika Moskve na međunarodnoj sceni.
Putina je ispred Velike dvorane naroda dočekao Xi Jinping uz vojne počasti, crveni tepih i intoniranje himni dviju država. Uz počasnu gardu, dobrodošlicu su im poželjela i djeca koja su mahala kineskim i ruskim zastavama.
Nakon službenog rukovanja delegacija, dvojica lidera prvo su održala razgovore u užem formatu, rezervirane za osjetljivija pitanja, a potom i širi sastanak s izaslanstvima obiju država.
vezane vijesti
Putin je u uvodnom obraćanju Xija nazvao 'dragim prijateljem' te poručio kako su odnosi Moskve i Pekinga dosegnuli 'dosad nezabilježenu razinu'. Citirao je i kinesku poslovicu kojom je opisao koliko je dugo čekao novi susret s kineskim predsjednikom.
Ruski predsjednik naglasio je i da je trgovinska razmjena između dvije zemlje u posljednjih četvrt stoljeća porasla više od 30 puta.
Xi je uzvratio kako su Kina i Rusija uspjele kontinuirano jačati političko povjerenje i stratešku suradnju te dodao da bi dvije države trebale još snažnije pomagati jedna drugoj u gospodarskom razvoju i međunarodnom pozicioniranju.
Peking postaje središte globalne diplomacije
Putinov dolazak uslijedio je neposredno nakon Trumpova posjeta Kini, prvog američkog predsjedničkog posjeta Pekingu u gotovo deset godina. Iako su obje strane razgovore opisale kao uspješne, konkretnih političkih rezultata bilo je malo, osim velikog dogovora o kupnji Boeingovih zrakoplova.
Posljednjih mjeseci kineska prijestolnica postala je jedno od ključnih mjesta svjetske diplomacije. U Pekingu su boravili brojni svjetski čelnici, među njima britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Friedrich Merz i kanadski premijer Mark Carney.
Analitičari: Moskva bez Kine teško može nastaviti rat
Stručnjaci upozoravaju da je odnos Rusije i Kine izrazito neravnopravan. Kina je najveći ruski trgovinski partner i kupuje gotovo polovicu ruskog izvoza nafte, što Moskvi donosi ključne prihode za financiranje rata u Ukrajini.
Osim energenata, kineske tehnološke komponente imaju važnu ulogu u ruskoj vojnoj industriji, uključujući proizvodnju i korištenje dronova. Kineski proizvodi široke potrošnje također su velikim dijelom zamijenili zapadne marke koje su nakon invazije napustile rusko tržište.
Analitičari smatraju da Kremlj danas ima vrlo malo alternativnih partnera izvan Pekinga. Dok je Kina najvažniji ruski trgovinski partner, Rusija čini tek mali dio ukupne kineske vanjske trgovine, što Pekingu daje snažnu pregovaračku poziciju.
Produžen sporazum o prijateljstvu
Tijekom posjeta potvrđeno je i produljenje Ugovora o dobrosusjedstvu i prijateljskoj suradnji između Rusije i Kine, potpisanog još 2001. godine. Sporazum obuhvaća gospodarsku, diplomatsku i vojnu suradnju te predstavlja jedan od temelja strateškog partnerstva dviju država.
Xi je pritom poručio kako je međunarodna situacija sve nestabilnija te kritizirao, kako je rekao, 'jednostranu hegemoniju'. Naglasio je da bi Kina i Rusija trebale surađivati na stvaranju 'pravednijeg globalnog poretka'.
Putin je pak istaknuo da odnosi Moskve i Pekinga pridonose globalnoj stabilnosti te naglasio da Rusija ostaje pouzdan energetski partner unatoč krizama i sankcijama.
