Trumpov trodnevni posjet Kini prvi je službeni dolazak jednog aktualnog američkog predsjednika u Peking nakon njegova prethodnog posjeta 2017. godine, tijekom prvog mandata. No geopolitička situacija danas je znatno nestabilnija nego tada.

Rat na Bliskom istoku, napetosti oko Irana i poremećaji na energetskim tržištima dodatno su zaoštrili odnose između dviju najvećih svjetskih sila, koje se sve otvorenije natječu za gospodarski, tehnološki i politički utjecaj.

Kina se pokušava prikazati kao stup stabilnosti

Dok SAD posljednjih godina jača svoj utjecaj u zapadnoj hemisferi i nastoji ograničiti kineski prodor u Latinsku Ameriku, Peking se sve više pozicionira kao partner stabilnosti i dugoročnih gospodarskih odnosa.

Kina je posljednjih godina snažno proširila trgovinske i infrastrukturne veze s državama jugoistočne Azije, zemljama Perzijskog zaljeva te dijelovima Afrike i Latinske Amerike.

Istodobno je administracija Donalda Trumpa krenula u agresivnije učvršćivanje američkog utjecaja u vlastitom susjedstvu. Washington je dodatno pritisnuo Venezuelu i Kubu sankcijama, a uz nekoliko latinoameričkih država formirao je i novu sigurnosnu inicijativu nazvanu ‘'Štit Amerika'.

Jedna od novih točaka sukoba između dviju sila postala je i kontrola nad lukama Panamskog kanala, oko čega se posljednjih mjeseci vode intenzivne političke i gospodarske borbe.

Amerika je bogatija, ali Kina raste mnogo brže

Prema najnovijim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, američki nominalni BDP trebao bi 2026. premašiti 30 bilijuna dolara, dok će kineski iznositi oko 20 bilijuna.

SAD tako i dalje ostaje najveće svjetsko gospodarstvo, ali Kina već godinama raste osjetno brže.

Od 2017. kinesko gospodarstvo raslo je prosječno 5,5 posto godišnje, dok je američki rast iznosio oko 2,5 posto. Drugim riječima, kineska ekonomija raste gotovo dvostruko brže od američke.

Kina je dodatno ojačala tijekom pandemije covida jer je bila jedina velika svjetska ekonomija koja je 2020. završila s gospodarskim rastom.

Na temelju kupovne moći Kina je još 2016. prestigla SAD i od tada dodatno povećava prednost. Taj pokazatelj bolje odražava stvarni opseg proizvodnje i domaće potrošnje.

Velike razlike u životnom standardu

Unatoč impresivnom rastu, životni standard u Kini i dalje je znatno niži nego u SAD-u.

MMF procjenjuje da će američki BDP po stanovniku 2026. iznositi više od 94.000 dolara, dok će kineski biti oko 15.000 dolara.

Kinesko gospodarstvo pritom se suočava s nizom ozbiljnih problema – slabijom domaćom potrošnjom, krizom na tržištu nekretnina, visokom nezaposlenošću mladih i starenjem stanovništva.

Borba za tehnologiju i čipove

Trgovinski rat između Washingtona i Pekinga posljednjih se godina preselio u područje tehnologije, umjetne inteligencije i poluvodiča.

SAD optužuje Kinu da državnim subvencijama narušava tržišno natjecanje, dok kineske vlasti tvrde da američke izvozne zabrane imaju cilj usporiti kineski tehnološki razvoj.

Među poslovnim liderima koji su doputovali s Trumpom u Kinu nalaze se i Elon Musk, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang te čelnik Applea na odlasku Tim Cook.

Washington je posljednjih godina ograničio izvoz naprednih AI čipova u Kinu zbog straha od njihove vojne primjene, dok američke tehnološke kompanije pokušavaju ublažiti ta ograničenja.

Kina dominira u baterijama i solarnoj energiji

Iako SAD i dalje prednjači u razvoju naprednih čipova, softvera i zrakoplovne industrije, Kina je izgradila dominantnu poziciju u proizvodnji baterija za električna vozila, solarnih panela i telekomunikacijske opreme.

Kineske kompanije danas kontroliraju više od 90 posto globalne proizvodnje solarnih panela i više od 70 posto tržišta baterija za električne automobile.

Peking te sektore smatra ključnima za budući globalni utjecaj i energetsku tranziciju.

Utrka u naoružanju i umjetnoj inteligenciji

Ekonomsko rivalstvo sve se više pretvara i u sigurnosno-tehnološko nadmetanje.

Prema podacima instituta SIPRI, SAD je i dalje uvjerljivo najveći vojni potrošač na svijetu. Prošle godine Washington je za obranu izdvojio 954 milijarde dolara, dok je kineski vojni proračun procijenjen na oko 336 milijardi.

Amerika pritom nastavlja ulagati u nuklearne sposobnosti, indo-pacifičku strategiju i vojno savezništvo s Japanom, Južnom Korejom i Australijom.

Kina je posljednjih godina ubrzano modernizirala mornaricu, raketne sustave i kibernetičke kapacitete.

Jedno od najosjetljivijih pitanja i dalje ostaje Tajvan, koji Peking smatra dijelom svog teritorija, dok Washington tvrdi da je stabilnost Tajvanskog tjesnaca ključna za globalnu sigurnost i opskrbu poluvodičima.

Trumpov posjet Pekingu zato se ne promatra samo kao diplomatski događaj, nego i kao pokušaj stabilizacije odnosa dviju sila čije rivalstvo danas oblikuje globalnu ekonomiju, trgovinu i sigurnost.