Hrvatska obrambena industrija vidi svoju šansu u europskim nastojanjima da ojača obranu. No, potrebno je više udruživanja industrije i akademske zajednice te smanjenje birokracije kako bi domaći proizvodi, naročito oni dvojne namjene, mogli izaći na europsko tržište
Čak 800 milijardi eura Europska unija planira uložiti u jačanje obrambene industrije, potaknuta nizom novih sigurnosnih prijetnji te neizvjesnošću oko raspleta rata u Ukrajini.
Domaća obrambena industrija vidi u tome šansu, ali joj treba novac za istraživanje i razvoj kako bi napravila iskorak. Jedno od rješenja su programi dvojne namjene.
'Gdje se akademska zajednica povezuje s industrijom u cilju izrade određenih projekata u kojima projekt može ići u civilnom smjeru, a istovremeno se koristiti i za vojni smjer', objašnjava za HRT Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije.
vezane vijesti
Efikasno povezivanje
Dobar primjer je DOK-ING-ov Komodo, višenamjensko besposadno modularno vozilo koje može poslužiti u vojne i civilne svrhe.
'S tim besposadnim sustavima, da ne budemo skromni, mi ga vidimo u dogledno vrijeme kao jednu perjanicu ili prvih nekoliko u Europskoj uniji. Tehnološki sustav, interakcija s čovjekom, autonomna vožnja. To je sve što se na prilično jednostavan način može primijeniti na transportnim strojevima, građevinskim vozilima itd.', rekao je Ante Bakić iz DOK-ING-a.
Stoga su predstavnici države, industrije, ali i akademske zajednice zajednički raspravljali o tome koji bi trebali biti sljedeći potezi kako bi se domaća obrambena industrija povezala i probila na europsko tržište.
'Sljedeći korak bi trebalo biti jedno mapiranje, koje bi trebao napraviti MORH, gdje bi se vidjelo koje su to sposobnosti koje ima akademska zajednica, što ima industrija i što industriji treba od akademske zajednice da bi onda mogli napraviti efikasno povezivanje', rekao je Ivica Smojver s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.
Više ulaganja za inovaciju, a ne za birokraciju
Europska unija preporučuje i povezivanje sa stranim partnerima, ali to nije jednostavno zbog prekomplicirane birokracije. U karlovačkom HS Produktu upravo su zbog toga odustali od jednog projekta.
'Morate imati tri partnera i njihova ministarstva obrane moraju izdati namjenu i rezervirati sredstva da će nabaviti novoinovirani proizvod koji ćemo mi u tom projektu smisliti. Vidite i sami da je to gotovo nemoguća priča', kaže Marko Filipović iz HS Produkta.
Zbog toga je iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti poslana poruka kako je za uspješnu obranu potrebno što više novca ulagati u inovacije, a ne u birokraciju.
