Kako piše Euronews, Portugal, Bugarska i Španjolska zabilježili su dvoznamenkasti godišnji rast cijena u drugom tromjesečju 2026., dok su cijene pale u Finskoj, Luksemburgu i Francuskoj. Zašto?
Cijene nekretnina rastu u većem dijelu Europe, no tempo rasta znatno se razlikuje. Godišnje se on kretan od 0,6 posto u Njemačkoj do 16,5 posto u Portugalu u drugom tromjesečju ove godine. Kako piše Euronews, Portugal, Bugarska i Španjolska zabilježili su dvoznamenkasti godišnji rast cijena u drugom tromjesečju 2026., dok su cijene pale u Finskoj, Luksemburgu i Francuskoj.
Na razini Europske unije cijene su porasle za 4,7% u odnosu na godinu ranije, nadmašivši inflaciju od 3,2%.
Otkuda toliki skok u Portugalu?
Mikk Kalmet, stručnjak za tržište nekretnina u Global Property Guideu, istaknuo je da snažna potražnja za nekretninama u Portugalu i dalje nadmašuje ponudu, osobito u Lisabonu, Portu i popularnim obalnim područjima. 'Ograničena nova gradnja, ulaganja stranaca, potražnja povezana s turizmom i trajni nedostatak stambenog prostora pridonijeli su rastu cijena', rekao je za Euronews Business.
Kalmet je objasnio da su u Bugarskoj rast prihoda kućanstava, povećanje plaća, relativno povoljno financiranje putem hipotekarnih kredita i snažna potražnja za nekretninama kao oblikom ulaganja poduprli rast cijena.
Litva (14,3%), Slovačka (13,6%), Hrvatska (12,7%), Španjolska (12,1%), Rumunjska (12,1%), Latvija (11,4%) i Mađarska (10,2%) također su zabilježile rast veći od 10%. Danska (9,4%), Slovenija (9,1%) i Češka (8,6%) također su bile blizu granice od 10%.
Cijene nekretnina porasle su više od prosjeka EU-a i na Cipru (7,9%), Malti (6,9%), u Poljskoj (6,3%), Irskoj (6%), Estoniji (5,8%), Austriji (5,1%) i Švedskoj (4,8%).
Gdje cijene padaju?
S druge strane, cijene stanova pale su u Finskoj, Luksemburgu i Francuskoj te su to ujedno jedine tri europske zemlje sa zabilježenim padom.
'U Francuskoj su ograničena dostupnost stanovanja, relativno slaba potražnja za nekretninama i posljedice prethodno visokih kamatnih stopa na stambene kredite izvršile pritisak na cijene', rekao je Kalmet, dodajući da je gospodarska neizvjesnost također potaknula dio potencijalnih kupaca na odgađanje kupnje.
Kalmet je istaknuo da različite stope rasta cijena nekretnina uvelike odražavaju nacionalne razlike u nedostatku stambenog prostora, rastu prihoda, uvjetima kreditiranja i demografskim trendovima.
'Tržišta nekretnina u osnovi su lokalna, iako europske zemlje dijele mnoge iste gospodarske i monetarne uvjete', rekao je.
Zemlje u kojima su potražnja snažna, a izgradnja ograničena, uglavnom bilježe brži rast cijena. Nasuprot tome, zemlje sa slabijim gospodarskim rastom, slabijom potražnjom kućanstava ili većom osjetljivošću na troškove zaduživanja bilježe sporiji rast ili pad cijena. Uzevši u obzir inflaciju, realni rast cijena nekretnina i dalje je snažan u mnogim zemljama.
U EU-u, uz inflaciju od 3,2%, cijene nekretnina realno su porasle za 1,5%.
Međutim, rast je ostao znatno snažniji u nekoliko zemalja. U Portugalu je, primjerice, inflacija iznosila 3,6% u promatranom razdoblju, što znači da je realni rast cijena nekretnina iznosio 12,1%.
Realni rast također je bio veći od 7% u Slovačkoj (9,4%), Bugarskoj (9,1%), Litvi (8,8%), Španjolskoj (8,3%), Latviji (7,9%), Danskoj (7,7%), Mađarskoj (7,7%) i Hrvatskoj (7,5%).
Šest zemalja zabilježilo je realni pad cijena, a najveći pad bio je u Luksemburgu, gdje su realne cijene nekretnina pale za 6,4%. Realne cijene također su pale za 3,2% u Francuskoj i 2% u Njemačkoj. Govoreći o čimbenicima koji su utjecali na cijene nekretnina tijekom ove jedne godine, Kalmet je rekao:
'Tri čimbenika posebno se ističu: trajni nedostatak stambenog prostora, rast prihoda kućanstava i promjene u uvjetima kreditiranja. U mnogim europskim zemljama stambena izgradnja nije uspjela pratiti potražnju za nekretninama'.
On za Euronews tvrdi da bi rast i u budućnosti mogao biti neujednačen te da će se kontinuirana potražnja odraziti na cijene.
'Najveća neizvjesnost odnosi se na kamatne stope. ECB je u rujnu 2026. podigao kamatne stope kao odgovor na ponovno jačanje inflacijskih pritisaka. Viši troškovi hipotekarnih kredita, u kombinaciji sa slabijom kupovnom moći zbog rasta cijena energije, mogli bi usporiti potražnju za nekretninama', zaključno će za ovaj izvor.