PROLJETNE PREPORUKE

Bruxelles poručio Vladi: Nema ranijeg odlaska u mirovinu!

  • Autor: N.S./Hina
  • Zadnja izmjena 18.05.2016 16:51
  • Objavljeno 18.05.2016 u 16:51
Tihomir Orešković Europska komisija

Tihomir Orešković Europska komisija

Izvor: Pixsell / Autor: Thinkstock/Pixell

Europska komisija je u srijedu objavila pet preporuka za Hrvatsku, koje se uglavnom odnose na iste izazove kao i prošle godine, a mjere koje je hrvatska Vlada u svom nacionalnom programu reformi najavila kao odgovor na te izazove Komisija smatra zadovoljavajućim, izjavio je povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici
Komisija je donijela pet preporuka koje obuhvaćaju javne financije i oporezivanje; mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu; određivanje plaća; javnu upravu i državna poduzeća; uslužni sektor i pravosudni sustav.

Broj preporuka s prošlogodišnjih šest smanjen je na pet budući da je postignu znatan napredak u području poslovnog i osobnog stečaja, tako da insolventnost više nije dio preporuka.

'Preporuka za Hrvatsku 2016. godine uvelike se odnose na iste izazove kao i 2015. godine. Budući da je napravljen znatan napredak u području poslovne i osobne insolventnosti, to više nije dio preporuka', rekao je Moscovici.

Dodao je da je napredak u ostalim područjima bio ograničen, što uključuje fiskalno upravljanje, upravljanje javnim dugom, mirovinski sustav, javni upravu, a u područjima poput socijalne zaštite i utvrđivanja plaća pripremni posao mora rezultirati opipljivim mjerama.

'Traže se daljnje političke akcije u upravljanju u javnom korporativnom sektoru, rješavanju kredita koji se ne vraćaju, poboljšanju poslovnog okruženja i u učinkovitosti i kvaliteti pravosudnog sustava', dodao je Moscovici.

Komisija je potvrdila da Hrvatska zajedno s Portugalom ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, ali ističe da je razina ambicija u nacionalnim programima reformi obiju zemalja u velikoj mjeri odgovorajuća i da potvrđuje njihovu namjeru da korigiraju prekomjerne neranvoteže. Obje zemlje se pozivaju da provedu svoje reformske programe 'temeljito i na vrijeme'.

'Mjere u nacionalnom programu reformi vidimo kao zadovoljavajući odgovor na izazove identificirane u dubinskoj analizi od ožujka. Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže i bit će pod monitoringom te ćemo gledati kako zemlja rješava te makroekonomske izazove', istaknuo je povjerenik Moscovici.

Prva od pet preporuka odnosi se na javne financije i oporezivanje. Komisija preporučuje da se ove godine ostvari trajna korekcija proračunskog deficita, a 2017. godine preporučuje fiskalnu prilagodbu od najmanje 0,6 posto BDP-a.

Prema proljetnim ekonomskim prognozama, hrvatski proračunski deficit ove godine bit će u okvirima Maastrichtskih kriterija, 2,7 posto BDP-a, a prema stručnjacima Komisije zaduženim za Hrvatsku, dodatna fiskalna prilagodba u sljedećoj godini traži se zbog visokog javnog duga.

Komisija preporučuje da se iskoriste svi neplanirani prihodi za smanjenje javnog duga. Traži se da se do rujna ove godine pojačaju numerička fiskalna pravila i pojača neovisnost odbora za fiskalnu politiku, a do kraja godine traži se poboljšanje u proračunskom planiranju i jačanju višegodišnjeg proračunskog okvira. Također se traži da se do kraja ove godine pokrene reforma oporezivanja nekretnina i pojača okvir za upravljanje javnim dugom te usvoji i počne provoditi strategija za upravljanje dugom za razdoblje 2016-2018.

Druga preporuka se odnosi na mirovine, tržište rada i socijalnu zaštitu. Preporučuje se da se do kraja ove godine donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrza prijelaz na kasniji odlazak u mirovinu i da se usklade mirovine pojedinih kategorija s općim mirovinskim okvirom. Zatim se preporučuju mjere za prekvalifikacije i doškolovanje kako bi se povećala zaposlenost radno sposobnog stanovništva, s posebnim fokusom na osobe s niskim kvalifikacijama i na dugotrajno nezaposlene. Traži se konsolidacija socijalnih davanja, smanjenjem broja posebnih skupina, usklađivanjem kriterija za odobravanje pomoći, integriranjem upravljanja te da se fokus preusmjeri na one kojima je pomoć najpotrebnija.

U trećoj preporuci se traži da se do kraja ove godine započne sa smanjivanjem rascjepkanosti i poboljašanjem funkcionalne distribucije nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama. Preporučuje se jačanje nadzora učinkovitosti javnih poduzeća i njihovih uprava. Traži se i napredak u izlistavanju dionica poduzeća u vlasništvu države i u procesu prodaje državne imovine.

Komisija u četvrtoj preporuci traži znatno smanjenje parafiskalnih nameta, uklanjanje neopravdanih regulatornih restrikcija koje ometaju pristup i praksu reguliranih profesija te smanjenje administrativnog tereta za poduzeća.

U zadnjoj, petoj preporuci traži se poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosudnog sustava u trgovačkim i upravnim sudovima te rješavanje problema kredita koji se ne vraćaju, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana rješavanja tih zajmova.

Što se tiče postupka prekomjernog deficita, Komisija navodi da bi Hrvatska mogla prijeći iz korektivne u preventivnu fazu pod uvjetom da ove godine ostvari trajnu korekciju prekomjernog deficita.
413046,421888,428012,426950

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi