Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je odluku o konvertiranim kreditima u švicarcima po kojoj potrošači imaju pravo na zatezne kamate, ali ne i na povrat preplaćene glavnice. Oglasila se sada i Hrvatska udruga banaka (HUB). Navode da će, među ostalim, ezano uz najnoviju odluku Vrhovnog suda u vezi kredita u švicarskim francima (CHF), 'detaljno analizirati njezino obrazloženje te razmotriti daljnje pravne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju'
Podsjetimo, Vrhovni sud Republike Hrvatske donio je odluku u slučaju švicarac da potrošač koji je konvertirao CHF kredit nema pravo na povrat glavnice preplata iz ništetnih odredbi. Udruga Franak izvijestila je u četvrtak da je Vrhovni sud donio odluku prema kojoj potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na zatezne kamate koje su tekle na preplaćene iznose do dana konverzije. >>>Cijeli članak<<<
Nakon odluke Vrhovnog suda o konvertiranim kreditima u švicarcima po kojoj potrošači imaju pravo na zatezne kamate, ali ne i na povrat preplaćene glavnice, reagirala je oporba te je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić poručio da se 'građanima rugaju u lice', a Most izrazio 'duboko razočaranje'. >>>Cijeli članak<<<
Hrvatska je, podsjetimo, 2015. godine donijela Zakon o konverziji kojim su krediti vezani uz švicarski franak pretvarani u euro kredite. Cilj te mjere bio je ublažiti posljedice naglog jačanja švicarskog franka te, kako se tada isticalo, trajno i sustavno riješiti problem CHF kredita.
vezane vijesti
Reakcija HUB-a
Odluka je izazvala reakciju banaka. 'Vrhovni sud zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem bivši korisnici kredita u švicarskim francima, koji su proveli zakonsku konverziju iz 2015. godine, imaju pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na više plaćene iznose do dana provedbe konverzije', navodi se u priopćenju Hrvatske udruge banaka (HUB).
Tvrde da ova odluka otvara pitanje pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine. U priopćenju se ističe da je upravo zakonskom konverzijom pitanje obeštećenja trebalo biti 'konačno i sustavno riješeno'. 'Smatramo da takvo stajalište otvara pitanja pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine, koje je trebalo konačno, sustavno i sveobuhvatno riješiti pitanje CHF kredita', navodi se u priopćenju.
Banke podsjećaju da je, prilikom donošenja Zakona o konverziji, i Vlada Republike Hrvatske naglašavala da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj intervenciji. Cilj te intervencije, kako se navodi, bio je uspostaviti ravnotežu među ugovornim stranama i trajno riješiti problem kredita vezanih uz švicarski franak.
U priopćenju se navodi da je temeljna svrha zakona bila uklanjanje pravne nesigurnosti i zaustavljanje daljnjeg produbljivanja sudskih sporova povezanih s CHF kreditima. Hrvatska je, prema tim navodima, razvila jedinstveno zakonodavno rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose i bankama nametnula obvezu da svim korisnicima CHF kredita ponude i provedu konverziju.
Korisnici su sami odlučivali hoće li prihvatiti konverziju. Oni koji su je prihvatili, prema priopćenju, stavljeni su u položaj kao da su od početka imali kredit u eurima. Time su uklonjeni učinci rasta švicarskog franka, primijenjene su kamatne stope usporedivih euro kredita, a eventualne razlike i preplate uključene su u novi obračun kredita.
Banke pritom navode da su same podnijele puni trošak konverzije, procijenjen na približno milijardu eura.
Unatoč nezadovoljstvu pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda, u priopćenju se ističe da Vrhovni sud nije prihvatio koncept takozvanog 'punog obeštećenja'. Prema tom konceptu, korisnici CHF kredita retroaktivno bi se doveli u položaj kao da su od početka koristili kredit koji, kako se navodi u priopćenju, tada nije postojao na tržištu.
'Takav pristup dio bi korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije, koja polazi od uspostave ugovorne ravnoteže, a ne stvaranja 'idealnog kredita'', navodi se u priopćenju. Banke smatraju da je upravo uspostava takve ravnoteže bila cilj zakonske konverzije provedene 2015. godine.
Nakon pravnog shvaćanja Vrhovnog suda, banke najavljuju da će detaljno analizirati obrazloženje odluke. Također će razmotriti daljnje pravne mogućnosti i pravna sredstva koja im stoje na raspolaganju, a svaka će banka pojedinačno odlučiti o njihovoj primjeni.
Kako se navodi u priopćenju, pri donošenju odluka banke će uzeti u obzir pravnu sigurnost, jednakost sudionika na tržištu te stabilnost poslovnog i financijskog okruženja.
