Razlog su kamere, radari, ultrazvučni senzori, LED svjetla i drugi sustavi koji su automobile učinili sigurnijima, ali istodobno i znatno složenijima za popravak.

Novo istraživanje američkog IIHS-HLDI-ja pokazuje, međutim, zanimljiv paradoks - automobili sa sustavima pomoći vozaču skuplji su kada do nesreće ipak dođe, ali istodobno sudjeluju u manjem broju nesreća.

Uspoređeni su tehnološki gotovo identični automobili iz modelnih godina od 2017. do 2022., s paketima sustava poput automatskog kočenja u nuždi, upozorenja na izlazak iz prometne trake i nadzora mrtvog kuta te bez njih.

Kad se sudar dogodi, skuplje je

Podaci pokazuju da je prosječan iznos štete kod kasko zahtjeva bio oko deset posto veći na automobilima opremljenima naprednim sustavima pomoći vozaču.

To nije veliko iznenađenje. Radar se često nalazi iza prednjeg ili stražnjeg branika, kamera iza vjetrobranskog stakla, a senzori su raspoređeni po dijelovima karoserije koji su među prvima na udaru čak i kod lakših sudara.

Nakon zamjene dijelova nije uvijek dovoljno samo ponovno sastaviti automobil. Kamere i radari često se moraju precizno kalibrirati kako bi sustavi za automatsko kočenje, održavanje vozila u prometnoj traci ili prilagodljivi tempomat ponovno ispravno funkcionirali.

No postoji i druga strana priče.

Automobili s tim sustavima imali su oko deset posto manje kasko šteta, dok je učestalost zahtjeva za štete nanesene tuđoj imovini pala gotovo 40 posto.

Kada su istraživači spojili učestalost nesreća i njihov prosječan trošak, ukupni gubici kod kasko pokrića bili su oko pet posto niži, a kod šteta na tuđoj imovini gotovo 30 posto niži.

Drugim riječima, tehnologija poskupljuje popravak automobila koji se sudari, ali istodobno sprječava velik broj sudara.

I u Europi popravci postaju iznimno skupi

Problem visokih cijena popravaka nije ograničen na SAD. Njemački ADAC ove je godine usporedio troškove nekoliko tipičnih popravaka na modernim automobilima i pokazao koliko elektronika može povećati račun.

Posebno je zanimljiva zamjena vjetrobranskog stakla. Budući da se iza njega kod mnogih automobila nalazi kamera sustava pomoći vozaču, nakon zamjene potrebna je nova kalibracija.

Kod pojedinih modela samo taj postupak može stajati stotine eura, a kompletna zamjena vjetrobranskog stakla na modernim automobilima nerijetko prelazi 1000, pa čak i 2000 eura.

Još skuplji mogu biti prednji dijelovi. ADAC je, primjerice, za simulirani popravak prednjeg dijela BMW-a 330e izračunao račun od gotovo 8000 eura, čemu velik doprinos daje skupa tehnologija svjetala.

Čak i običan udarac na parkiralištu može postati ozbiljan trošak ako se iza branika nalaze radari za nadzor mrtvog kuta. Neki proizvođači nakon određenih zahvata zahtijevaju zamjenu ili ponovno podešavanje senzora, a postoje i ograničenja vezana uz popravak i ponovno lakiranje dijelova iza kojih rade radari.

Što to znači za Hrvatsku?

Hrvatski vozači od tog trenda nisu izolirani. Od srpnja 2024. svi novi automobili koji se prodaju u Europskoj uniji moraju imati niz naprednih sigurnosnih sustava, među kojima su automatsko kočenje u nuždi, pomoć pri zadržavanju vozila u prometnoj traci, detekcija pri vožnji unatrag i inteligentna pomoć pri kontroli brzine.

To znači da će kamere, radari i ostali senzori postupno postati standard i na hrvatskom voznom parku, a s njima će rasti i potreba za specijaliziranom dijagnostikom i kalibracijom nakon popravaka.

Za Hrvatsku zasad nema javno dostupne detaljne statistike koja bi precizno pokazala koliko su upravo ADAS sustavi povećali prosječnu cijenu popravka. No europski trend vrlo je jasan, a ista vozila, ista tehnologija i isti zahtjevi proizvođača vrijede i na hrvatskom tržištu.

Sigurniji automobili ipak imaju smisla

Europski podaci također potvrđuju sigurnosnu korist. Allianz je analizom 20.000 automobilskih šteta utvrdio da automatsko kočenje može značajno smanjiti određene vrste sudara. Kod najnaprednijih sustava broj nesreća pri vožnji unatrag smanjen je i do 66 posto.

Istodobno osiguravatelji upozoravaju da je svaki pojedinačni popravak sve skuplji upravo zbog senzora, rezervnih dijelova i viših troškova rada.

Rezultat je naizgled kontradiktoran - automobil nikada nije imao toliko tehnologije koja vam može pomoći da izbjegnete nesreću, ali ako se nesreća ipak dogodi, čak i relativno bezazlen udarac može završiti računom koji bi prije nekoliko godina bio nezamisliv.

Zato pri kupnji novog automobila više nije dovoljno gledati samo cijenu vozila i redovnog servisa. Vrijedi provjeriti i cijene vjetrobranskog stakla, svjetala, branika, radarskih senzora i njihove kalibracije. Upravo bi ti troškovi nakon jednog običnog parkirališnog udarca mogli postati neugodno iznenađenje.