Kineski električni automobili sve su prisutniji na europskom tržištu, a njihove konkurentne cijene predstavljaju sve veći izazov tradicionalnim proizvođačima.
Španjolska ekonomska analitičarka Pilar García de la Granja upozorava da iza kineske prednosti ne stoje samo napredna tehnologija i učinkovitija proizvodnja nego i snažna državna potpora. Prema njezinu mišljenju, Europa se suočava s ozbiljnim pitanjem: kako zaštititi vlastitu automobilsku industriju, a pritom ne usporiti prijelaz na električna vozila?
Europski proizvođači automobila desetljećima su bili među svjetskim predvodnicima u razvoju benzinskih i dizelskih motora. No ubrzani prijelaz na električnu mobilnost promijenio je odnos snaga.
Kineske tvrtke danas imaju snažnu poziciju u proizvodnji baterija, električnih pogonskih sustava i ključnih komponenti, a velika domaća potražnja omogućuje im proizvodnju u golemim količinama.
Upravo ta kombinacija tehnologije, proizvodnih kapaciteta i državnih potpora, smatra García de la Granja, predstavlja ozbiljan izazov za europsku automobilsku industriju.
Što je damping i zašto se o njemu govori?
Španjolska analitičarka upozorava na praksu poznatu kao damping, odnosno prodaju proizvoda na stranom tržištu po cijeni nižoj od njihove uobičajene vrijednosti, primjerice cijene na domaćem tržištu.
Takva praksa može narušiti tržišno natjecanje, osobito ako se koristi za osvajanje tržišnog udjela na štetu konkurencije. García de la Granja posebno ističe ulogu državnih potpora i povoljnog poreznog tretmana, koji kineskim proizvođačima mogu omogućiti niže troškove.
Ipak, važno je razlikovati damping od subvencioniranja. Državna potpora sama po sebi nije dokaz dampinga, a Europska komisija svoje je mjere protiv kineskih električnih automobila temeljila na istrazi o subvencijama, a ne na klasičnoj antidampinškoj istrazi.
Kina nije konkurentna samo zbog subvencija
Prema García de la Granji, europska automobilska industrija dugo je imala tehnološku prednost u proizvodnji motora s unutarnjim izgaranjem.
No prelaskom na električne automobile otvorio se prostor za kineske proizvođače, koji su već razvili snažan industrijski sustav.
Kina ima velike proizvodne kapacitete, razvijenu infrastrukturu, učinkovite dobavne lance i značajne prednosti koje proizlaze iz masovne proizvodnje.
Zbog toga niže cijene kineskih električnih automobila nije moguće objasniti samo državnim subvencijama. Dio njihove konkurentnosti proizlazi iz tehnologije, organizacije proizvodnje i velikog domaćeg tržišta.
Europska unija odgovorila dodatnim carinama
Europska komisija uvela je dodatne carine na električne automobile proizvedene u Kini nakon istrage kojom je utvrđeno da kineski lanac proizvodnje baterijskih električnih vozila koristi subvencije koje mogu nanijeti štetu europskim proizvođačima.
Dodatne carinske stope razlikuju se ovisno o proizvođaču i rezultatima istrage, a najviša opća stopa iznosi 35,3 posto. Te se carine u pravilu primjenjuju uz postojeću uvoznu carinu od 10 posto.
Mjere su usmjerene na baterijska električna vozila proizvedena u Kini, a ne automatski na sve automobile kineskih marki. Europska unija time pokušava ublažiti učinke subvencija i osigurati ravnopravnije tržišno natjecanje.
Hoće li kineski proizvođači preseliti proizvodnju u Europu?
Jedan od odgovora kineskih proizvođača na europske carine jest ulaganje u proizvodne pogone na europskom tlu.
Među najpoznatijim primjerima je BYD, koji razvija proizvodne kapacitete u Mađarskoj.
Takva ulaganja mogu omogućiti proizvodnju automobila unutar Europske unije, ali otvaraju i pitanje koliki dio dodane vrijednosti ostaje u Europi.
García de la Granja upozorava da sama završna montaža automobila od dijelova uvezenih iz Kine ne donosi jednaku korist za europsko gospodarstvo kao proizvodnja s većim udjelom lokalnih komponenti.
S druge strane, otvaranje tvornica može donijeti nova radna mjesta, ulaganja i razvoj dobavljačke mreže.