Na prvi pogled Hrvatska i Slovenija imaju gotovo identično tržište automobila. No kada se pogleda prodaja električnih vozila, razlika je golema i sve govori o tome kako sustav može ubrzati ili zakočiti tranziciju prema električnoj mobilnosti.
Na papiru - gotovo ista priča. Tijekom prva tri mjeseca ove godine u Hrvatskoj je registrirano 16.738 novih automobila, dok je u Sloveniji ta brojka vrlo slična -16.501. No kada se pogleda koliko je među njima električnih vozila, razlika postaje dramatična.
vezane vijesti
U Hrvatskoj je prodano 807 električnih automobila, dok ih je u Sloveniji čak 2.297. Najveći razlog ove razlike nije cijena automobila niti ponuda modela nego sustav poticaja, piše Autonet.
U Hrvatskoj tržište električnih vozila u velikoj mjeri ovisi o državnim subvencijama koje dolaze kroz natječaje. Problem je što ti natječaji često traju vrlo kratko i funkcioniraju po principu ‘najbržeg prsta’, što stvara nesigurnost i frustraciju među kupcima.
U Sloveniji je pristup potpuno drugačiji. Poticaji su dostupni gotovo cijele godine, proces je jednostavniji i predvidljiviji, a kupci imaju dovoljno vremena za donošenje odluke. Iako su iznosi poticaja čak i manji nego u Hrvatskoj, sustav funkcionira stabilnije i to se jasno vidi na tržištu.
Stabilno tržište vs. čekanje natječaja
U praksi to znači da se u Hrvatskoj kupnja električnog automobila često svodi na pitanje: hoće li biti poticaja i hoće li ih uspjeti dobiti. Takav model stvara umjetne skokove u prodaji, ali ne i stabilan rast. U Sloveniji je situacija suprotna - tržište se razvija kontinuirano, bez naglih oscilacija.
To potvrđuju i širi podaci. Dok je u Sloveniji prodaja električnih vozila snažno rasla, u Hrvatskoj je u nekim razdobljima čak i padala, unatoč sve većoj ponudi modela.
Infrastruktura i navike kupaca
Osim poticaja, važnu ulogu igra i infrastruktura. Jedan od ključnih razloga slabije potražnje u Hrvatskoj je i nedostatak punionica, što dodatno usporava prelazak na električna vozila.
S druge strane, slovensko tržište već pokazuje znakove zrelosti. U pojedinim mjesecima električni automobili čine i do 18 posto svih novoregistriranih vozila, a modeli poput Tesle Model 3 nalaze se među najprodavanijima uopće.
Najzanimljiviji dio cijele priče jest činjenica da Hrvatska i Slovenija imaju gotovo identičan broj ukupnih registracija i sličnu veličinu tržišta. Razlika, očito, nije u kupcima nego u načinu na koji je sustav postavljen.
Dok u Sloveniji električni automobili postaju sve češći izbor, u Hrvatskoj i dalje ostaju niša, često rezervirana za one koji uspiju ‘uhvatiti’ poticaje ili su spremni platiti punu cijenu.
Primjer iz susjedstva pokazuje koliko politika i organizacija tržišta mogu utjecati na razvoj elektromobilnosti. Jer na kraju, pitanje nije žele li vozači električne automobile nego koliko im je sustav olakšao da ih kupe.
