Sporazum su potpisali španjolski Nacionalni geografski institut i marokanski Nacionalni centar za znanstvena i tehnička istraživanja (CNRST), a cilj je detaljno ispitati ponašanje tla, rizike od potresa i tsunamija te geološke uvjete na ruti kojom bi jednog dana trebao prolaziti tunel.

Prema pisanju španjolskog OKDiaria, vlada u Madridu sredinom ožujka 2026. odobrila je novi transfer od 1,73 milijuna eura za financiranje tehničkih studija. Projekt vodi SECEGSA, španjolska javna tvrtka osnovana još 1980-ih upravo radi razvoja fiksne prometne veze preko Gibraltarskog tjesnaca.

Tunel dug gotovo 40 kilometara

Planirani tunel bio bi jedan od najzahtjevnijih građevinskih pothvata u ovom dijelu svijeta. Ukupna infrastruktura protezala bi se na oko 65 kilometara, pri čemu bi se velik dio nalazio na španjolskom teritoriju. Sjeverni ulaz trebao bi biti u blizini Vejer de la Frontere, prenosi HAK revija.

Udaljenost između terminalnih stanica iznosila bi oko 42 kilometra, dok bi sama tunelska dionica bila duga 38,5 kilometara. Od toga bi 27,7 kilometara prolazilo ispod mora. Najdublja točka dosezala bi 475 metara, uz minimalni kameni pokrov od 175 metara i maksimalni nagib od tri posto.

Projekt predviđa dvije odvojene jednokolosiječne željezničke cijevi, svaku unutarnjeg promjera 7,90 metara. Između njih nalazila bi se servisna galerija promjera šest metara, namijenjena održavanju i sigurnosnim intervencijama. Poprečni prolazi, također promjera šest metara, povezivali bi cijevi svakih 340 metara.

Na najnižoj točki tunela planirana je posebna sigurna zona s prostorima za zaustavljanje, sigurnosnim područjima, intervencijskim zonama i sustavom za odvod dima.

Najveći izazov krije se ispod mora

SECEGSA je naručila studiju izvedivosti od Herrenknecht Ibérice, španjolske podružnice njemačkog proizvođača strojeva za bušenje tunela. Fokus je bio na pitanju može li se tehnički probiti Umbral de Camarinal, podmorski greben koji razdvaja Sredozemno more od Atlantskog oceana.

Zaključak je bio ohrabrujući: Projekt je tehnički izvediv, ali bi njegova realizacija uključivala goleme inženjerske, logističke i financijske izazove.

Podzemlje ispod Camarinala sastoji se od flišnog kompleksa, sa slojevima pješčenjaka i gline turbiditnog podrijetla, iznad kojih se nalaze mlađe pliocenske i kvartarne naslage. Upravo ta slojevitost stvara zone različitog ponašanja tla na vrlo malim udaljenostima, zbog čega se ova dionica smatra jednom od najzahtjevnijih na cijeloj trasi.

Procijenjeni trošak samo španjolskog dijela projekta premašuje 8,5 milijardi eura. Ako bude dovršen, tunel bi omogućio putovanje između Španjolske i Maroka za oko 30 minuta. Kao mogući rok završetka spominje se razdoblje između 2035. i 2040. godine.

Tri godine istraživanja prije odluke

Potpisani memorandum definira okvir za trogodišnja istraživanja seizmičke aktivnosti, mogućih potresa i tsunamija te geodinamičkog ponašanja Gibraltarskog tjesnaca. Španjolski Nacionalni geografski institut podsjeća da se Iberijski poluotok nalazi u kontaktnoj zoni tektonskih ploča, a sustav rasjeda Azori-Gibraltar-Tunis dio je istog okvira povezanog s razornim potresom iz 1755. godine.

Ako rezultati istraživanja budu povoljni, moglo bi se odobriti bušenje izviđačke galerije. Prvi natječaj za tu fazu mogao bi biti raspisan 2027. godine, a njezina izvedba trajala bi između šest i devet godina.

No, projekt ne ovisi samo o geologiji. Gibraltarskim tjesnacem godišnje prođe više od 100.000 plovila, a područje istraživanja nalazi se u posebnoj zoni zaštite s planom očuvanja orki. U tim je vodama zabilježeno više od 1900 vrsta morske flore i faune, pa će projekt zahtijevati stroge ekološke dozvole i stalni nadzor.

Svi prikupljeni podaci bit će uključeni u trodimenzionalni geološki model Umbral de Camarinala. Upravo taj model smatra se ključnim za konačnu procjenu izvedivosti tunela prije bilo kakvog početka gradnje.