Mreža fiksnih kamera za nadzor brzine u Hrvatskoj nastavlja se ubrzano širiti. Prema najnovijoj analizi, na cestama je trenutačno postavljeno čak 798 kućišta za kamere, odnosno više od 130 novih lokacija u odnosu na prošlu godinu. Posebno se ističe zagrebačko područje, gdje je u posljednjih 12 mjeseci zabilježen najveći rast broja nadzornih točaka.
Vozači diljem Hrvatske sve teže mogu izbjeći elektronički nadzor brzine. Prema najnovijim podacima, broj lokacija na kojima su postavljena kućišta za fiksne kamere za nadzor brzine dosegao je 798, što je značajan porast u odnosu na prošlogodišnjih 665 lokacija. U praksi to znači da je tijekom godine dodano oko 140 novih pozicija na kojima vozače može dočekati kamera za mjerenje brzine.
vezane vijesti
Split i dalje prvi, Zagreb najviše napredovao
Najveći broj kućišta i dalje se nalazi na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske, gdje ih je ukupno 95. No najveća promjena dogodila se na području PU zagrebačke, koja je u godinu dana dobila više od 40 novih lokacija te sada raspolaže s ukupno 86 kućišta za kamere. Upravo zato zagrebačka regija prednjači po rastu nadzora brzine.
Zanimljivo je da se među vodećima nalazi i PU međimurska s čak 62 lokacije, iako se radi o jednoj od teritorijalno manjih policijskih uprava. To pokazuje da broj kamera ne ovisi isključivo o veličini područja ili broju stanovnika, već i o procjenama prometne sigurnosti te učestalosti nesreća uzrokovanih prebrzom vožnjom.
Nije svako kućište aktivna kamera
Važno je naglasiti da broj kućišta ne odgovara broju aktivnih uređaja. MUP koristi sustav rotacije pa se kamere premještaju između različitih lokacija. Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je prije nekoliko mjeseci bilo oko 200 aktivnih uređaja na više od 760 kućišta, što znači da se u svakom kućištu ne nalazi kamera u svakom trenutku. Cilj takvog sustava je preventivno djelovanje jer vozači ne mogu znati koje je kućište aktivno.
Moderne kamere pritom su daleko sofisticiranije od starijih sustava. Mogu pratiti više prometnih traka istodobno, bilježiti velik broj vozila u jednom kadru te raditi danju i noću, neovisno o vremenskim uvjetima.
Posljednjih godina nadzor se više ne koncentrira samo na gradska područja. Kamere se sve češće postavljaju na obilaznicama, brzim cestama, pojedinim dionicama autocesta te na otocima. Takav trend pokazuje da se sustav nadzora brzine postupno širi na gotovo sve vrste prometnica na kojima su zabilježene povećane sigurnosne ugroze.
Kolike su kazne za prebrzu vožnju?
Kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome je li prekršaj počinjen u naselju ili izvan njega. U naselju kazna za prekoračenje do 10 km/h iznosi 30 eura, dok za više od 50 km/h može doseći i 2650 eura. Izvan naselja kazne počinju od 60 eura, a za najveća prekoračenja mogu dosegnuti gotovo 2000 eura. Uz novčane sankcije, za teže prekršaje predviđeni su negativni prekršajni bodovi, zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilom, pa čak i zatvorske kazne za najekstremnije slučajeve.
Podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da je broj poginulih u prometu pao za 27 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako je teško precizno odrediti koliki je doprinos kamera tom rezultatu, širenje mreže nadzora dio je šire strategije povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama.
