Problem je u tome što je prva reakcija mnogih vozača ujedno i jedna od najopasnijih.

Naglo pritiskanje kočnice i trzaj upravljačem prema zaustavnom traku mogu dodatno destabilizirati automobil. Umjesto da ga što prije pokušava zaustaviti, vozač u prvim sekundama mora napraviti upravo suprotno - smiriti vozilo, zadržati pravac i tek potom postupno smanjivati brzinu.

Posebno je opasno kada guma pukne na autocesti, pri brzini od 100, 120 ili 130 kilometara na sat. Tada nekoliko naglih pokreta može odlučiti hoće li sve završiti uništenom gumom i naplatkom ili gubitkom kontrole nad automobilom.

Nemojte naglo pritisnuti kočnicu

Kada guma pukne, najvažnije je čvrsto primiti upravljač objema rukama i pokušati zadržati automobil unutar prometne trake.

Vozilo će vjerojatno početi povlačiti prema strani na kojoj se nalazi oštećena guma. Ako je pukla prednja guma, udar i vibracije najjače će se osjetiti na upravljaču. Kod stražnje gume vozač može osjetiti njihanje i nestabilnost stražnjeg dijela automobila.

U oba slučaja vrijedi isto pravilo - bez naglih pokreta, piše Autostart.

Bridgestone u svom sigurnosnom priručniku izričito upozorava da vozač nakon iznenadnog otkazivanja gume ne smije naglo kočiti niti naglo skretati. Nogu s papučice gasa treba maknuti postupno, upravljač držati čvrsto i održavati položaj unutar prometne trake.

Tek kada automobil počne gubiti brzinu i ponovno se stabilizira, kočnica se može pritisnuti lagano i kontrolirano.

Razlog je jednostavan. Oštećena guma više nema jednako prianjanje i stvara velik otpor kotrljanja. Naglo kočenje dodatno prebacuje masu vozila prema prednjoj osovini, zbog čega automobil može još snažnije skrenuti, zarotirati se ili prijeći u susjednu prometnu traku.

Ne skrećite odmah prema zaustavnom traku

Druga česta pogreška jest pokušaj da se automobil odmah nakon pucanja gume naglim pokretom prebaci u zaustavni trak.

Premda je cilj što prije napustiti prometni trak, oštro skretanje može dodatno poremetiti ravnotežu vozila. To posebno vrijedi ako je pukla prednja guma jer oštećeni kotač više ne može normalno prenositi sile skretanja.

Najprije treba stabilizirati automobil i dopustiti mu da postupno izgubi brzinu. Kada okolnosti to dopuštaju, treba uključiti sva četiri pokazivača smjera, provjeriti promet u retrovizorima i tek se potom blagim pokretima početi pomicati udesno.

Mnogo je sigurnije na uništenoj gumi prijeći još nekoliko desetaka metara i zaustaviti se na sigurnijem mjestu nego naglo zakočiti u prometnom traku ili oštrim pokretom presjeći put vozilu koje dolazi straga.

Guma i naplatak pritom mogu pretrpjeti dodatno oštećenje, ali njihova je vrijednost neusporedivo manja od sigurnosti vozača i putnika.

Što napraviti kada se automobil zaustavi?

Vozilo treba zaustaviti što dalje od prometnog traka. Ako je moguće, cijeli automobil treba smjestiti u zaustavni trak ili na drugu sigurnu površinu uz autocestu.

Prije izlaska treba uključiti sva četiri pokazivača smjera i obući reflektirajući prsluk. HAK preporučuje da se prsluk obuče prije nego što vozač napusti automobil.

Putnici bi trebali izaći na strani udaljenoj od prometa i skloniti se iza zaštitne ograde. Ne bi smjeli ostati sjediti u automobilu dok druga vozila velikom brzinom prolaze nekoliko metara od njih.

Sigurnosni trokut postavlja se najmanje 100 metara iza zaustavljenog vozila, kako bi drugi vozači dovoljno rano dobili upozorenje o opasnosti.

Na uskom zaustavnom traku nije uvijek pametno samostalno mijenjati kotač. Ako se posao ne može obaviti bez približavanja prometnoj traci, sigurnije je pozvati pomoć na cesti i pričekati iza zaštitne ograde.

Zašto gume najčešće otkazuju?

Guma rijetko pukne bez ikakvog razloga. Među najčešćim uzrocima su prenizak tlak, preopterećen automobil, starost gume te skrivena oštećenja nastala nakon udarca u rupu ili rubnik.

Premalo napuhana guma pri velikoj se brzini više savija i snažnije zagrijava. Na dugom putovanju, osobito tijekom vrućeg ljetnog dana i s potpuno opterećenim automobilom, temperatura može dodatno oslabiti njezinu unutarnju strukturu.

NHTSA, američka državna agencija za sigurnost cestovnog prometa, upozorava da su prenizak tlak i preopterećenje među važnim uzrocima otkazivanja guma.

Tlak treba provjeravati dok su gume hladne, prema vrijednostima koje je propisao proizvođač automobila. Te se vrijednosti najčešće nalaze na naljepnici na okviru vozačevih vrata, poklopcu spremnika goriva ili u korisničkom priručniku.

Tlak naveden na bočnoj strani gume nije preporučeni tlak za konkretan automobil, nego najveća dopuštena vrijednost za samu gumu.

Provjeru bi trebalo napraviti najmanje jednom mjesečno i obvezno prije duljeg putovanja. Kada je automobil pun putnika i prtljage, može biti potreban viši tlak, ali isključivo prema uputama proizvođača vozila.

Izbočine i vibracije ne smiju se ignorirati

Posebno treba pregledati bočne stranice guma.

Izbočina može upućivati na unutarnje oštećenje konstrukcije, često nastalo snažnim udarcem u rupu ili rubnik. Takva se guma ne popravlja i može iznenada otkazati čak i ako još uvijek ima dovoljno dubok profil.

Jednako ozbiljno treba shvatiti neobične vibracije, povlačenje vozila u jednu stranu, pukotine, vidljiva oštećenja ili učestali gubitak tlaka.

Sustav za nadzor tlaka u gumama koristan je, ali nije zamjena za redovitu provjeru. Upozorenje se najčešće aktivira tek nakon znatnijeg pada tlaka, a neka konstrukcijska oštećenja mogu postojati i kada je tlak još uvijek naizgled uredan.

Najvažnije pravilo u trenutku pucanja gume zato je jednostavno - ne pokušavajte automobil zaustaviti što brže.

Čvrsto držite upravljač, ne kočite naglo, izbjegavajte trzaje, postupno smanjite gas i tek kada se vozilo stabilizira mirno se pomaknite prema sigurnom mjestu.

U situaciji u kojoj se sve događa u nekoliko sekundi, upravo mirna reakcija može napraviti razliku između neugodnog kvara i teške prometne nesreće.