Otkriti nakon kupnje da je kilometraža na rabljenom automobilu vraćena jedan je od najčešćih i najneugodnijih problema na tržištu polovnjaka. Još je veći problem to što većina kupaca uopće ne zna kome se obratiti kada posumnja ili otkrije da je prevarena.
Pokazuje to istraživanje carVerticala provedeno na gotovo 8000 europskih vozača. Čak 76 posto ispitanih kupaca ne bi znalo kome prijaviti automobil s manipuliranom kilometražom, a još je porazniji podatak da 87,3 posto njih ne vjeruje da bi moglo vratiti novac izgubljen zbog takve prevare.
Problem nije rijedak. Prema istom istraživanju, 30,3 posto europskih kupaca kaže da su osobno kupili automobil s vraćenom kilometražom ili poznaju nekoga kome se to dogodilo. Dodatnih 31,8 posto ispitanika ne zna je li im se takvo što ikada dogodilo, dok 38 posto tvrdi da nema izravno ili neizravno iskustvo s tom vrstom prevare.
Kilometri nestanu, šteta ostane
Treba razlikovati rezultate ankete i stvarne podatke iz provjera povijesti vozila. Anketa pokazuje iskustva kupaca kroz godine i može uključivati više automobila, članove obitelji ili poznanike. S druge strane, carVerticalov Transparency Index 2025 mjeri konkretne automobile provjerene na platformi.
U Italiji je, primjerice, između rujna 2024. i kolovoza 2025. kod 2,91 posto provjerenih rabljenih automobila bilo znakova manipulacije kilometražom. To je jedan od najnižih udjela u Europi, ali kada se prevara dogodi, prosječno smanjenje kilometraže iznosi oko 69.800 kilometara.
Drugim riječima, i na tržištima na kojima je udio takvih slučajeva relativno nizak, posljedice za kupca mogu biti ozbiljne. Automobil s vraćenom kilometražom može izgledati povoljnije nego što zaista jest, ali kupac zapravo plaća više za vozilo koje je potrošenije, rizičnije i često skuplje za održavanje.
Kupci ne znaju kome prijaviti prevaru
Najveći problem počinje tek nakon što kupac shvati da nešto nije u redu. Prema istraživanju, 76 posto europskih vozača ne zna gdje prijaviti automobil s manipuliranom kilometražom. Financijska nesigurnost još je izraženija: 44,3 posto ispitanika kaže da ima malo povjerenja u mogućnost povrata novca, a 43 posto uopće ne vjeruje da bi moglo dobiti odštetu.
Samo 12,7 posto ispitanika smatra da bi imalo dobre izglede za naknadu štete.
‘Pravo koje postoji u zakonu može zaštititi kupca samo ako on zna da to pravo postoji. Danas većina kupaca ne zna kome se obratiti kada otkrije da je kupila automobil s vraćenom kilometražom’, kaže Matas Buzelis, automobilski stručnjak carVerticala.
Poseban problem predstavljaju rabljeni automobili iz uvoza. Podaci o povijesti vozila i dalje su fragmentirani među europskim državama, što vozilima s manipuliranom kilometražom omogućuje da lakše prođu kontrole kada prelaze granice.
Kako se zaštititi prije kupnje?
Najbolja zaštita i dalje je provjera prije nego što novac promijeni vlasnika. Kupci bi trebali provjeriti povijest vozila, usporediti očitanja kilometraže iz različitih razdoblja, pregledati servisnu dokumentaciju i obratiti pozornost na znakove istrošenosti koji ne odgovaraju prikazanim kilometrima.
Posebno treba biti oprezan kod automobila iz uvoza, vozila bez jasne servisne povijesti i ponuda koje djeluju predobro da bi bile istinite. Vraćena kilometraža ne znači samo da je kupac platio previše. Ona može skrivati veće troškove održavanja, ozbiljniju potrošenost ključnih dijelova i potencijalne sigurnosne rizike.
Zato je kod rabljenih automobila najvažnije pravilo jednostavno: Prije kupnje provjeriti sve što se može provjeriti. Nakon kupnje često je već prekasno, a put do povrata novca može biti dug, skup i neizvjestan.