Obvezno automobilsko osiguranje većina vozača doživljava kao financijsku zaštitu za slučaj da izazove prometnu nesreću. Osiguravatelj će oštećenome nadoknaditi štetu i time je za vozača priča uglavnom završena. No hrvatski zakon predviđa situacije u kojima osiguranje doista može platiti štetu drugoj strani - a zatim dio tog novca zatražiti natrag od vas.
Iznos pritom nije malen. U jednom od slučajeva propisanih Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu osiguravatelj od odgovorne osobe može tražiti povrat do iznosa 12 prosječnih neto plaća. Prema posljednjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za lipanj 2026. iznosila je 1555 eura.
To trenutačno znači čak 18.660 eura.
Jedan detalj oko automobila mijenja sve
O čemu se zapravo radi?
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu vrlo jasno propisuje da osigurana osoba može izgubiti prava iz osiguranja ako je šteta nastala zato što je automobil bio tehnički neispravan, a vozač je za tu neispravnost znao.
Dakle, nije dovoljno da se nakon prometne nesreće na automobilu pronađe bilo kakav kvar ili nedostatak. Moraju biti ispunjena dva vrlo važna uvjeta - tehnička neispravnost mora biti povezana s nastankom štete, a vozaču je prije nesreće moralo biti poznato da vozilo nije tehnički ispravno.
Kako proizlazi iz članka 24. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, gubitak prava iz osiguranja ne znači da oštećena osoba ostaje bez naknade. Ona svoj odštetni zahtjev i dalje može podnijeti osiguravatelju odgovornog vozila.
Problem za vozača nastaje poslije.
Osiguravajuće društvo koje je oštećenome isplatilo štetu tada ima pravo od odgovorne osobe zatražiti povrat isplaćenog iznosa, i to najviše do vrijednosti 12 prosječnih neto plaća prema posljednjem službenom izvješću DZS-a.
Osiguranje plati štetu, a onda novac može tražiti od vas
Upravo je to detalj koji dio vozača možda ne očekuje.
Polica obveznog osiguranja i dalje štiti oštećenu osobu. Drugim riječima, vozač kojem ste prouzročili štetu ne bi trebao ostati bez naknade zato što je vaš automobil bio tehnički neispravan.
No vaša situacija može biti bitno drukčija ako se utvrdi da ste za tehničku neispravnost znali i da je upravo ona uzrokovala štetu.
Osiguravatelj tada nakon isplate oštećenome može krenuti u regres, odnosno tražiti da mu vratite isplaćeni novac u zakonom određenom iznosu.
Trenutačni maksimum lako je izračunati. Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna mjesečna neto plaća za lipanj 2026. iznosila 1555 eura. Pomnoženo s 12, riječ je o 18.660 eura.
Taj iznos nije trajno fiksiran. Budući da zakon govori o 12 prosječnih neto plaća prema posljednjem službenom izvješću DZS-a, gornja granica mijenja se zajedno s objavljenim podatkom o prosječnoj plaći.
Nije svaka neispravnost razlog za regres
Ovdje je važno još jednom naglasiti ključnu razliku.
Sama činjenica da automobil nije bio potpuno ispravan ne znači automatski da će osiguravatelj od vozača potraživati desetke tisuća eura. Prema zakonskoj formulaciji, šteta mora nastati zbog tehničke neispravnosti vozila, a vozač za tu neispravnost mora znati.
Upravo zato upozorenje mehaničara, poznati problem na automobilu ili odgađanje popravka ozbiljnog kvara ne bi trebalo olako shvaćati.
Obvezno osiguranje u prometu nije dozvola za vožnju tehnički neispravnog automobila. U slučaju nesreće osiguravatelj može ispuniti svoju obvezu prema oštećenome, ali to ne znači nužno da je time financijska odgovornost vozača završila.
U najnepovoljnijem scenariju jedno ignorirano upozorenje na ozbiljan kvar može tako završiti računom koji, prema današnjoj prosječnoj plaći, može dosegnuti 18.660 eura.