Većina vozača zna da prekoračenje dopuštene brzine može završiti novčanom kaznom, ali puno manje njih zna da problem može biti i neopravdano prespora vožnja. Hrvatski propisi ne određuju jedinstvenu minimalnu brzinu za sve ceste, no vozač ne smije voziti tako sporo da bitno usporava promet ili ugrožava druge sudionike.
Posebno je važno pravilo koje se primjenjuje kada se iza sporijeg vozila nakupi kolona koja ga ne može sigurno prestići. U takvoj situaciji vozač se mora na prvom pogodnom mjestu isključiti iz prometa i propustiti vozila iza sebe. Za nepoštivanje tog pravila propisana je kazna od 130 eura.
To se može odnositi na vozače koji se kreću znatno sporije od dopuštene brzine i prometnog toka, primjerice zbog nesigurnosti, traženja određenog odredišta, razgledavanja ili vožnje vozilom koje se na usponu teško kreće brže.
Sama činjenica da netko vozi sporije od najveće dopuštene brzine ne znači automatski da čini prekršaj. Brzinu uvijek treba prilagoditi stanju ceste, vidljivosti, vremenskim uvjetima, gustoći prometa i sposobnostima vozila. Problem nastaje kada za izrazito sporu vožnju nema opravdanog razloga, a iza vozila se stvara kolona.
Kada treba uključiti sva četiri pokazivača smjera?
Ako se vozilo kreće brzinom manjom od polovice najveće dopuštene brzine na toj cesti, vozač mora uključiti sve pokazivače smjera. Iznimka su vozila koja koriste žuto rotacijsko svjetlo. Za nepoštivanje te obveze predviđena je kazna od 30 eura.
Primjerice, na cesti na kojoj je ograničenje 80 kilometara na sat, obveza se može primijeniti na vozilo koje se kreće sporije od 40 kilometara na sat, pod uvjetima koje propisuje zakon.
Uključivanje svih pokazivača smjera u toj situaciji nije dozvola za nastavak dugotrajne spore vožnje bez obzira na promet iza vozila. Njihova je svrha upozoriti ostale vozače na neuobičajeno sporo vozilo i smanjiti rizik od naleta.
Na autocestu ne mogu sva vozila
Posebna pravila vrijede za autoceste, brze ceste i ceste namijenjene isključivo motornim vozilima. Njima ne smiju prometovati vozila koja ne mogu razviti brzinu veću od 60 kilometara na sat, kao ni pješaci, bicikli, zaprežna vozila i druge izrijekom navedene skupine. Za kršenje tog pravila propisana je kazna od 60 eura.
To ne znači da svaki vozač na autocesti u svakom trenutku mora voziti najmanje 60 kilometara na sat. Gužva, zastoj, radovi, loši vremenski uvjeti ili kvar mogu zahtijevati znatno manju brzinu. Pravilo se odnosi na vrstu i sposobnost vozila, odnosno na to može li ono u normalnim uvjetima razviti potrebnu brzinu.
Spora vožnja može izazvati opasna pretjecanja
Vozač koji dugo zadržava kolonu često potiče druge sudionike na nervozu i rizične pokušaje pretjecanja. To ne oslobađa odgovornosti vozača koji nepropisno pretječe, ali pokazuje zašto zakon traži da sporije vozilo propusti kolonu čim se za to pojavi sigurno i pogodno mjesto.
Najbolje rješenje nije naglo zaustavljanje uz rub ceste niti ulazak na nepregledno ili nesigurno mjesto. Treba pričekati proširenje, ugibalište, parkiralište ili drugi prostor na kojem se vozilo može sigurno maknuti iz prometne trake.
Vožnja ispod ograničenja sama po sebi nije prekršaj. Međutim, neopravdano usporavanje cijelog prometnog toka i ignoriranje kolone iza vozila može završiti kaznom od 130 eura.
