Golema ulaganja u umjetnu inteligenciju i podatkovne centre ubrzano povećavaju potražnju za memorijskim čipovima koji se koriste i u modernim automobilima. Tehnološke kompanije pritom mogu ponuditi više cijene, zbog čega proizvođači automobila riskiraju rast troškova i otežanu nabavu.

Cijene su porasle 450 posto

Spot cijene DRAM memorijskih čipova porasle su približno 450 posto između rujna 2025. i siječnja 2026. godine. Brzina tog rasta iznenadila je i kompanije koje su nakon prethodne krize znatno bolje pripremile svoje lance opskrbe.

DRAM je radna memorija potrebna za brzo privremeno pohranjivanje i obradu podataka. U automobilima se koristi u infotainment sustavima, digitalnim instrumentima, povezanim funkcijama te sve složenijim sustavima pomoći vozaču.

Što vozila imaju više zaslona, kamera, senzora i softverskih mogućnosti, to raste i količina memorije koja im je potrebna. Automobilski proizvođači zato ne mogu jednostavno odustati od tih komponenti bez promjena u opremi i konstrukciji vozila.

Podatkovni centri mogu platiti više

Najveći pritisak dolazi iz industrije umjetne inteligencije. Razvoj i pokretanje velikih AI modela zahtijevaju snažne poslužitelje i goleme količine memorije, pa operateri podatkovnih centara kupuju velik dio raspoloživih kapaciteta.

Proizvođačima čipova isplativije je opskrbljivati kupce koji naručuju velike količine naprednije memorije i spremni su je skuplje platiti. Automobilska industrija tako se za dio proizvodnih kapaciteta izravno natječe s nekim od najbogatijih tehnoloških kompanija na svijetu.

Dodatni je problem velika koncentracija tržišta. Samsung, SK Hynix i Micron zajedno zadovoljavaju gotovo 90 posto svjetske potražnje za DRAM memorijom. Znatno proširenje proizvodnje zahtijeva godine planiranja, izgradnje i velikih ulaganja, pa se ponuda ne može brzo prilagoditi naglom rastu potražnje.

Ford i General Motors povećali procjene troškova

Ford i General Motors već su povećali svoje procjene troškova nabave sirovina i komponenti za 2026. godinu za nekoliko stotina milijuna dolara. Rast cijena memorije jedan je od razloga zbog kojih proizvođači sada pripremaju veće iznose za nabavu.

To zasad ne znači da će automobili automatski toliko poskupjeti. Proizvođači dio većih troškova mogu pokušati apsorbirati, dogovoriti dugoročne ugovore s dobavljačima ili ih nadoknaditi u drugim dijelovima poslovanja.

Međutim, ako se rast cijena nastavi ili čipovi postanu teže dostupni, mogućnosti proizvođača postat će ograničenije. Moguće posljedice uključuju skuplju proizvodnju, manje popuste, promjene u standardnoj opremi ili odgađanje pojedinih modela.

Tvornice zasad rade bez promjena

Volkswagen tvrdi da su njegovi lanci opskrbe memorijskim čipovima trenutačno stabilni. Kompanija je nakon prethodne nestašice uvela sustave za ranije prepoznavanje rizika i pripremila mjere kojima može reagirati na probleme s pojedinim vrstama poluvodiča.

Stellantis također još nije morao mijenjati proizvodne planove. Koncern ipak namjerava povećati nabavu tijekom 2026. i 2027. godine, a očekuje da bi se tržište moglo početi smirivati do 2028.

BMW memorijske čipove ne kupuje izravno, nego ih nabavljaju njegovi dobavljači na temelju dugoročnih ugovora. Ni ta kompanija zasad ne vidi znakove neposrednog manjka i nije mijenjala planirani obujam proizvodnje.

Renault očekuje da će proizvođači čipova odgovoriti novim ulaganjima i proširivanjem kapaciteta. Takav odgovor ipak ne može biti trenutačan jer je za gradnju i pokretanje novih pogona potrebno nekoliko godina.

Prethodna kriza skupo je stajala autoindustriju

Proizvođači automobila ovaj put ulaze u moguću krizu znatno opreznije. Tijekom prethodne nestašice mnogi su otkazali narudžbe poluvodiča kada je potražnja za automobilima naglo pala, a raspoložive kapacitete zatim su preuzeli proizvođači računala i potrošačke elektronike.

Kada se prodaja automobila oporavila, potrebnih čipova više nije bilo dovoljno. Samo je njemačko gospodarstvo zbog nestašice od 2021. do 2023. pretrpjelo štetu veću od 102 milijarde eura.

Današnja situacija nije potpuno jednaka. Lanci opskrbe zasad funkcioniraju, proizvođači imaju više zaliha i sklopili su sigurnije ugovore. Ipak, potražnja podatkovnih centara raste toliko brzo da bi dugotrajan pritisak na cijene i proizvodne kapacitete mogao ponovno pogoditi automobilsku industriju.

Nova kriza čipova zato još nije zaustavila proizvodne linije, ali upozorenja više nisu teoretska. Umjetna inteligencija ne mijenja samo tehnološki sektor - ona se počinje natjecati i za komponente bez kojih se moderni automobil više ne može proizvesti.