klimatske promjene

Znate li uopće što je ekološki otisak, kako se mjeri i zašto je važan?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 07.01.2020 21:21
  • Objavljeno 07.01.2020 u 21:16
Prosvjed protiv klimatskih promjena

Prosvjed protiv klimatskih promjena

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

U prosincu je u Madricu u organizaciji Ujedinjenih naroda održan dvotjedni klimatski samit COP25, u kojem su svjetske vođe pokušale dogovoriti metode i mehanizme pomoću kojih bismo izbjegli katastrofalne učinke globalnog zagrijavanja. Ekolozi i drugi stručnjaci, kada govore o razini utjecaja čovjeka na klimatske promjene, najčešće govore o razini ugljičnog dioksida koji ispuštamo u atmosferu te o ekološkom otisku

I dok je priča oko ugljičnog dioksida prilično jasna svima i vidljiva prostim okom kroz ispušne cijevi automobila i dimnjake tvornica, stvar oko ekološkog otiska ipak je nejasnija i nije svima jasno o čemu se tu zapravo radi.

Što je to zapravo ekološki otisak i zašto ga mjerimo? Postoji više definicija ekološkog otiska. Najjednostavnije rečeno, to je jedini pokazatelj koji uspoređuje iskorištavanje ili potražnju pojedinaca, vlada i poduzeća prema prirodnim resursima s onim što Zemlja može obnoviti.

Opisuje se i kao mjera ljudskih zahtjeva prema ekosustavu Zemlje te naš odnos prema prirodi, zatim kao mjera koja pokazuje koliko je svakome od nas, pojedinačno, potrebno površine da zadovolji svoje potrebe u hrani, stanovanju, energiji, transportu ili odlaganju otpada, a treća verzija govori o tome da je to kvantitativna mjera koja pokazuje koliko države, regije, gradovi, pa i pojedinci stvaraju pritisak i troše planet te koliko taj pritisak prelazi granice održivosti.

Međunarodna istraživačka organizacija Global Footprint Network (GFN), što mjeri učinke ekološkog otiska koji ljudi ostavljaju na Zemlji, izračunala je da koristimo resurse kao da živimo na 1,75 planeta, a ne na jednom.

Petra Boić Petrač

Petra Boić Petrač

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Petra Boić Petrač, direktorica komunikacija i individualnih donacija WWF Adrije, kaže nam da ekološki otisak predstavlja zbir svih 'ekoloških usluga' koje ljudi 'zahtijevaju' od određenog prostora.

'Podrazumijeva biološki obradive površine (ili biokapacitet) potrebne za usjeve, pašnjake, naseljena te ribolovna i šumska područja. Ovdje se također podrazumijeva površina šume koja je potrebna kako bi se apsorbirale emisije ugljičnog dioksida koje ocean nije apsorbirao', objašnjava nam Boić Petrač.

Glavni krivac za rastući ekološki otisak u posljednjih pedeset godina emisije su ugljičnog dioksida nastale uslijed uporabe fosilnih goriva.

  • +11
  • +8

Prosvjed protiv klimatskih promjena

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic / CROPIX

Ekološki otisak je mjerljiv i može se izračunati, a na internetu postoji i hrpa kalkulatora pomoću kojih možete izračunati vlastite brojke. Global Footprint Network ima svoj kalkulator i možete ga pronaći ovdje ako vas zanima koliki je vaš utjecaj na planet.

I biokapcitet i ekološki otisak izraženi su zajedničkom jedinicom koja se naziva globalni hektar (gha). To je jedinica za mjerenje naših zahtjeva prema Zemlji (ekološki otisak) i sposobnosti Zemlje da im udovolji (biokapacitet).

>>> Crno proročanstvo: Ništa se neće dogoditi po pitanju klimatskih promjena, svi dolaze u Madrid s figom u džepu

Prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta, sve zemlje u našoj regiji žive iznad svojih prirodnih kapaciteta. Dokazuju to i podaci GFN-a.

Prema tim podacima, Slovenija predvodi našu regiju s najvećim ekološkim otiskom i prva je ušla u ekološki dug još 27. travnja ove godine. Slijede Hrvatska (1. lipnja), Crna Gora (12. lipnja), Bosna i Hercegovina (10. lipnja), Srbija (18. lipnja) i Makedonija (23. srpnja). To znači da su spomenute zemlje do navedenog datuma potrošile resurse te ostatak godine žive na ekološki dug.

S obzirom na to da će svjetska populacija dostići 9,6 milijardi stanovnika do 2050. godine i skoro 11 milijardi do 2100., biokapacitet za svakog stanovnika Zemlje još će se smanjiti te će biti pravi izazov održavati njegovu razinu s obzirom na smanjenje kvalitete zemljišta, oskudicu pitke vode i povećane troškove energije, poručuju iz WWf Adrije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!