DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Znate li što se zaista dogodilo 22. lipnja 1941. godine?

  • Autor: An. S.
  • Zadnja izmjena 22.06.2019 08:59
  • Objavljeno 22.06.2019 u 08:59
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj i obilježava se 22. lipnja u znak sjećanja na dan u kojem je 1941. u šumi Brezovici kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. No što se zaista dogodilo tog dana u Sisku?

Bilo je to vrijeme u kojem je rat već dvije godine buktio Europom. Nacistička Njemačka ujutro 22. lipnja 1941. napala je Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Tim napadom poništen je pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između te dvije sile. Zbog novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije u Sisku našli su se u opasnosti te su se iz grada povukli u okolicu - najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu pokraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred te on od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici. Hrvatski antifašisti pozivom na borbu protiv fašističke okupacije zemlje 22. lipnja 1941. u Brezovici započeli su četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava.

Odred je tada imao 77 boraca, predvodili su ga zapovjednik Vlado Janić Capo i komesar Marijan Cvetković, a njegov pripadnik bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području.

Taj partizanski odred bio je prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe, koja je krenula u oružanu borbu protiv Hitlerove nacističke Njemačke, ostalih fašističkih okupatora i domaćih im pomagača.

U Hrvatskoj je osnutak sisačkog odreda označio početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske (NOV) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet od ukupno 11 korpusa NOV-a.

Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno te je s vremenom sve više pripadnika hrvatskog naroda pristajalo uz partizanski pokret. Za vrijeme Drugog svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske.

Završetkom Drugog svjetskog rata 1945. godine konstituirana je Narodna Republika Hrvatska kao federalna jedinica ondašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije, a koja je iz tog rata izašla kao pobjednica, na strani savezničkih snaga.

  • +19
  • +16

Proslava Dana antifašističke borbe u Brezovici kod Siska 2018. godine

Izvor: Pixsell / Autor: Nikola Cutuk/PIXSELL

Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta. Na tekovine ZAVNOH-a u preambuli se poziva i Ustav današnje Republike Hrvatske.

Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.

Prije toga, dok je Hrvatska bila dijelom socijalističke Jugoslavije, od 1945. do 1990. godine obilježavao se početak ustanka u Srbu, kao republički praznik Dan ustanka naroda Hrvatske. Taj datum obilježava se i danas proslavom u Srbu, nerijetko uz prosvjede desničarskih skupina. Ustanak u Srbu bio je oružana pobuna protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici te je započeo napadom na žandarmeriju u Srbu 27. srpnja 1941. Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca, a pokrenula ga je Komunistička partija Hrvatske protiv ustaške vlasti. Kritičari tvrde da se nije radilo o antifašističkom ustanku, već o raširenoj kampanji zločina nad lokalnim hrvatskim stanovništvom.

  • +18
  • +15

Dan antifašističke borbe 2018. godine svečano je obilježen na Trgu Republike Hrvatske u Zagrebu

Izvor: Pixsell / Autor: Dalibor Urukalovic/PIXSELL

Međutim, u javnosti postoje i oni koji osporavaju značenje događanja 22. lipnja 1941. godine te pozivaju da se ukine obilježavanje Dana antifašističke borbe.

Jedan od njih je i Zlatko Hasanbegović, bivši ministar kulture koji je prije dvije godine datum na koji se obilježava Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj nazvao 'apokrifnim događajem'.

'Naime, 22. lipnja 1941. nije utemeljen nikakav partizanski odred. To je izmišljen događaj. Ne postoje nikakvi dokumentarni dokazi. Tog datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, a to nije Brezovica. Oni odlaze na neku vrstu konzultacijskog ladanja – što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa. Na lažima se ne može temeljiti historiografija, a još manje moderni nacionalni državni identitet. To treba jasno istaknuti', kazao je tada Hasanbegović.

  • +22
  • +19

Dan antifašističke borbe u Brezovici 2017. godine

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!