NIJE NAS BRIGA ZA MLADE TURISTE

Zlatna turistička koka koja u Hrvatskoj još uvijek ne nese jaja

  • Autor: Josip Antić
  • Zadnja izmjena 16.05.2015 16:42
  • Objavljeno 16.05.2015 u 16:42
mladi turisti

mladi turisti

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Omladinski turizam, oblik turizma često zanemarivan od javnosti i struke, za Katarinu Miličević iz Instituta za turizam jedna je od tema kojom se kao istraživačica bavi, a u koju ima jako dobar uvid s više aspekata. Miličević je viša predavačica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, a dio studenata kojima predaje pristigao je u Zagreb iz Europe i svijeta i koji koriste svaki slobodan trenutak kako bi se bolje upoznali s Hrvatskom i regijom

'Gotovo da nema vikenda, o blagdanima i praznicima da ne govorimo, a da me moji studenti ne izvijeste o svojim planovima i putovanjima. Konstantno istražuju, informiraju se, zanima ih naša kultura života i rada, gastronomija, povijest i zabava. Na ovaj način ne upoznajem samo njihove afinitete, nego i želje, primjedbe te imam i dobar uvid u njihovo mišljenje o hrvatskom turizmu u odnosu na konkurenciju.

Primjerice, nekoliko studenata iz Francuske tijekom prošlog listopada boravilo je u Dubrovniku. Bili su oduševljeni ugodnom klimom i činjenicom da su se u tom razdoblju mogli kupati. Nama je to vrijeme prekasno za kupanje, ali u obzir valja uzeti činjenicu da oni dolaze sa sjevera Francuske te su im niže temperature mora uobičajene. Ovo spominjem prvenstveno u kontekstu mogućeg produljenja sezone, jer se prilagodbom turističkih proizvoda određenim ciljnim skupinama može postići značajan napredak', kaže Miličević i dodaje kako je uvjerena da Hrvatska ni izbliza nije iskoristila pogodnosti u razvijanju turizma mladih, koji Svjetska turistička organizacije drži jednim od najbrže rastućih oblika turizma.

'Omladinski turizam u proteklom je desetljeću bilježio visoke godišnje stope rasta, više od 200 milijuna mladih putuje godišnje diljem svijeta, a prema procjenama UNWTO-a, vrijednost tržišta omladinskog turizma do 2020. narast će na 12 milijardi dolara', ističe Miličević i dodaje da 'upravo povezivanje obrazovanja i turizma privlačenjem što više stranih studenata Hrvatskoj može dugoročno osigurati lojalne turiste koji će, nakon što završe studij, ponovno poželjeti doći u Hrvatsku sa svojim obiteljima i prijateljima'.

Razvijene zemlje EU-a trenutačno predstavljaju najvažnije emitivno tržište s kojeg u svijet kreće 70-80 milijuna mladih turista. Zemlje poput Francuske, Australije, Kanade, Velike Britanije, Njemačke - koje su ujedno među najpopularnijim destinacijama mladih turista – identificirale su tu grupu kao ključan tržišni segment koji donosi značajan prihod i ostvaruje pozitivan utjecaj na društveni i kulturni razvoj te još prije dva desetljeća započele organizirati i provoditi pojačane integrirane marketinške kampanje.

Što kažu podaci za Hrvatsku?

U posljednjih deset godina (2005-2014) u tom segmentu broj noćenja rastao za čak 107,5 posto, a dolazaka za 219,3 posto. Prema službenim podacima DZS-a, u 2014. broj noćenja u omladinskim hotelima i hostelima iznosio je nešto više od 692 tisuće, a broj dolazaka bio je oko 285 tisuća. Da prostora za rast ima, razvidno je iz dva podatka.

'Na omladinske hostele trenutačno otpada vrlo malen udio od ukupno ostvarenog turističkog prometa u Hrvatskoj. Prema podacima DZS-a, u 2014. bilo je registirano168 hostela s 2.747 soba i 10.546 kreveta, prosječna veličina hostela je 16 soba, a prosječan broj kreveta po sobi 3,8. Drugo, najveći broj svih boravaka mladih dogodio se u tri županije, u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Gradu Zagrebu, u kojima se i nalazi najveći broj hostela’, kaže Miličević. To se da objasniti činjenicom da je hrvatska obala prepoznata na svjetskom tržištu, no unutrašnjost je potpunosti neotkrivena, ali nema infrastrukturu ni marketinšku mašineriju koja bi to podržala. Pritom valja znati da omladinski turizam nije vezan uz sezonalnost (dapače, pobija ustaljeno razmišljanje o sezoni kao klasičnoj granici hrvatskog turizma). U tom smislu, upravo bi kontinent Hrvatske mogao odigrati važnu ulogu u preuzimanju mladih turista tijekom njihova tranzita na potezu istok - zapad.

'Danas mladi intenzivno putuju po Europi i u slučaju prave ponude zadržali bi se i u Hrvatskoj. Intenzivnija putovanja mladih osobito su potaknuta Erasmusom - programom studentske razmjene koji je u EU-u pokrenut još 1987., a odnedavno su u nj uključeni i hrvatski studenti. Ne bismo trebali čekati da vidimo kako će se drugi postaviti, nego bismo trebali uzeti dio tržišta i postati vodeći u segmentu, a samim time i značajno poboljšati kontinentalni turizam i njegovu ponudu', drži Damir Krešić iz Instituta za turizam. Po njemu omladinski je turizam velika šansa za turistički nerazvijena područja, no prethodno valja upoznati neke zakonitosti ponašanja i potreba mladih turista. Prije svega, njihova je dobna granica znatno viša i seže do 35 godina, a i platežna mogućnost im nije tako niska kao što se prije mislilo.

'Suvremeni način života u kojemu se mladi sve dulje obrazuju i kasnije stupaju u brak pomaknuo je dobnu granicu na 35 godina. To su mahom ljudi visokog stupnja obrazovanja i studenti koji žele proširiti vlastite horizonte i uz klasičnu dokolicu koja je sastavni dio svakog odmora žele nešto novo naučiti i upoznati', kaže Krešić. Brojne su razlike između tradicionalnog turista i pripadnika omladinskog turizma.
'Važna je odlika ovoga oblika turizma i trajanje, za razliku od uobičajenih sedam do 14 dana, može potrajati i nekoliko mjeseci. Mladi su ljudi puno fleksibilniji u izboru sredstva putovanja', kaže Krešić i upozorava na podatak da se u Hrvatskoj prosječna duljina boravka mladih turista u posljednjih 10 godina smanjila s 3,7 dana (2005.) na 2,4 dana (2014.)

Beograd primamljiviji od Zagreba

'To znači da su vrijeme provodili negdje drugdje, da su im neke druge destinacije ponudile primjerenije sadržaje nego Hrvatska', ističe Miličević. Od destinacija u regiji, mladi preferiraju Sloveniju koja nudi zanimljive avanturističke proizvode poput rute Emerald, zatim Budimpeštu i Beograd zbog kulturnih i zabavnih sadržaja, a vole otići i u Bosnu i Hercegovinu zbog njezine multikulturalnosti, ali i sadržaja koji se nude u zimskom razdoblju, kao i činjenice da je cjenovno konkurentnija od Hrvatske.

Nisu samo sadržaji važni za razvoj omladinskog turizma. Njegov razvoj počiva na dobroj infrastrukturi javnog prijevoza (željeznica, autobusa, brodskih linija) te konkurentskim cijenama. Primjerice, Zagreb se nedavno, prema istraživanju američkog vodećeg portala ABC Newsa, našao među 11 najjeftinijih gradova u Europi za mlade putnike turiste ili tzv. backpackere. Hrvatska metropola na 10. je mjestu, u njoj se dan može provesti sa samo 38,95 američkih dolara, što je prilično jeftino po europskim standardima. Istraživanje je rađeno na temelju indeksa cijena koji uz ostalo u obzir uzima noćenje u hostelu i dvije dnevne vožnje javnim prijevozom, no kao dobar pokazatelj što radi konkurencija govori podatak da je u istom istraživanju Beograd sedmi na listi dnevnom potrošnjom između 27 i 30 dolara. Taj grad, kako kažu u ABC Newsu, nudi mnogo, 'od obilja atrakcija, zanimljive urbane jezgre te dobar noćni život'.


Dakako, hosteli su temeljna smještajna infrastruktura omladinskog turizma, a tu ostaje još dosta prostora za širenje u čemu bi dobru volju morale pokazati i jedinice lokalne samouprave koje bi trebale omogućiti razvoj mreže hostela i povoljnih smještaja u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske. Dražen Gečević, tajnik Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza kaže kako se omladinski turizam u Hrvatskoj naprosto 'događa'.

'Svjedočimo dramatičnom porastu broja hostela u našoj zemlji u vrlo kratko razdoblju, u posljednjih četiri do pet godina. Sadašnja brojka od 160 službeno registriranih hostela gotovo se stihijski povećavala, velikim dijelom i kao posljedica ekonomske stagnacije unutar koje mnogi ljudi priliku za posao i zaradu vide isključivo u turizmu. Ta stihija sada ima za posljedicu to što se nemali broj hostela prodaje, a još veći je broj onih koji uz velike poteškoće uspijevaju opstati na tržištu.'

Kontinentalni turizam još nije prepoznao važnost mladih turista

I Gečević ističe da je sada već previše hostela na Jadranu i u Zagrebu, a u kontinentalnoj Hrvatskoj ih je zanemariv broj. To umanjuje mogućnosti razvoja kontinentalnog turizma, ali i kvalitete sustava školskih izleta i putovanja. Mnogi dijelovi Hrvatske gotovo da uopće nemaju školske grupe koje ih posjećuju i time se onemogućuje razvoj lokalnih zajednica tih destinacija, ali i upoznavanje mladih učenika s raznolikim prirodnim i kulturnim bogatstvima zemlje.

'Ministarstvo turizma u tom je smislu u suradnji s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom i Institutom za turizam pokrenulo program razvoja socijalnog turizma koji ima za cilj razviti smještajnu infrastrukturu za mlade i druge kategorije stanovništva s manje mogućnosti (osobe s invaliditetom, branitelji) nastojeći ravnomjerno pokriti teritorij Hrvatske i kreirati sadržaje i aktivnosti koje bi privukle domaće i strane turiste i potpomoglo razvoju održivog turizma u novim, za sada nedovoljno razvijenim destinacijama', kaže Gečević naglašavajući kako je riječ o pionirskom pokušaju da se strateški promišlja razvoj omladinskog turizma.

Hosteli nastali kao program suradnje neprofitnih nacionalnih hostelskih asocijacija i javnog sektora u tom se smislu sagledavaju kao potreba slična potrebi stanovništva za sportskim i rekreacijskim terenima.

'Gotovo je paradoksalno da države u kojima je gospodarstvo razvijeno i turizam za veći dio stanovništva ne predstavlja nedostižni luksuz sustavno pomažu neprofitne organizacije omladinskog turizma u razvoju hostelske mreže kojima takve organizacije upravljaju. Takve primjere ćete pronaći u Njemačkoj, Luksemburgu, Belgiji, Francuskoj, Austriji, čak i u Švicarskoj', ističe Gečević napominjući kako bi takva ponuda hostela u Hrvatskoj odgovarala na različite interese i potrebe različitih mladih putnika i turista, od klasičnih backpackera do mladih s manjim mogućnostima i grupa mladih koje provode svoje edukativne programe kroz putovanja. Zbilja, gdje su u globalnom paketu mladih putnika domaći?

Nažalost, HFHS ne raspolaže tim podacima iako bi se takvi pokazatelji trebali sustavno voditi kao i istraživanja o navikama i načinima putovanja mladih putnika i turista i upozoravaju na nužnost sustavnog praćenja mladih turista. Zato su sami prije šest godina proveli istraživanje upravo o navikama putovanja mladih u Hrvatskoj, njihovoj motivaciji, broju putovanja, odabiru smještaja i prijevoza, uslugama koje na putovanjima koriste i sl.

'Rezultati su pokazali da zapravo nema razlika između domaćih mladih putnika, osim u budžetu odnosno dostupnosti putovanja. Za većinu mladih putovanje je velika želja, ali i luksuz koji si teško mogu priuštiti.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!