Interes velikih sila za Arktik posljednjih godina ubrzano raste, a Grenland – bogat mineralima i s postojećom američkom vojnom bazom – postao je jedna od najpoželjnijih strateških točaka. Iako ima široku autonomiju, on nije dio EU-a još od 1985. godine, no njegovi stanovnici imaju državljanstvo Unije jer su dio Kraljevine Danske.

Donald Trump je u više navrata isticao da upravo SAD treba kontrolirati Grenland zbog američke nacionalne sigurnosti, a taj je stav ponovio i posljednjih nekoliko dana, u svjetlu američkog napada na Venezuelu i zarobljavanja tamošnjeg predsjednika Nicolasa Madura. Potom je zaoštrio retoriku o preuzimanju Grenlanda, unatoč upozorenjima da bi takav potez mogao ozbiljno ugroziti Sjevernoatlantski savez (NATO), te već mjesecima javno i jasno ističe svoju ambiciju da Sjedinjene Države dobiju kontrolu nad tim mineralima bogatim arktičkim teritorijem, iako su SAD i Danska saveznice u NATO-u.

Trump opetovano tvrdi da je to područje okruženo ruskim i kineskim brodovima. Iako Rusija posljednjih godina jača vojnu prisutnost na Arktiku, a Kina povremeno sudjeluje u patrolama s Moskvom, sigurnosni stručnjaci ističu da u neposrednoj blizini Grenlanda zasad nema ozbiljne vojne aktivnosti.

Danska i Grenland uporno ponavljaju da teritorij nije na prodaju te da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo njegovi građani. Europska komisija dodatno je odbacila Trumpovu tvrdnju da EU-u 'treba' to da SAD 'posjeduje' Grenland, naglasivši da ona 'ni u kojem slučaju nije stajalište Unije'.

Podsjetimo, danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američka invazija na Grenland imala dalekosežne posljedice. 'Ako do toga dođe, sve staje – uključujući NATO te sigurnosni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata', poručila je te naglasila da SAD nema pravo anektirati nijedan dio Kraljevine Danske. 'Grenland nije na prodaju', dodala je.

Podršku Danskoj dao je i britanski premijer Keir Starmer, istaknuvši da se o budućnosti tog otoka može odlučivati isključivo u okviru Grenlanda i Danske. 'Danska je bliska europska i saveznica u NATO-u', rekao je Starmer.

Bivši britanski ministar obrane Ben Wallace upozorio je da bi američka aneksija Grenlanda predstavljala 'vrlo, vrlo ozbiljnu krizu za NATO'. Dodao je da bi takav potez mogao ohrabriti ruskog predsjednika Vladimira Putina, šaljući poruku da međunarodno pravo vrijedi samo za slabije.

Stephen Miller, zamjenik šefa kabineta američkog predsjednika, rekao je da se 'nitko neće vojno boriti protiv Sjedinjenih Država oko budućnosti Grenlanda' na pitanje CNN-a hoće li Washington isključiti upotrebu sile za zauzimanje tog teritorija.

Miller je rekao da bi otok trebao biti dio Sjedinjenih Država te dodao da je Trump jasno izražava svoj stav o tome od početka mandata prije gotovo godinu dana. Miller tvrdi da SAD, kao vodeća vojna sila NATO-a, treba kontrolu nad Grenlandom da bi se osigurala arktička regija. Također je doveo u pitanje suverenitet Danske nad tim teritorijem, pitajući na kojoj pravnoj osnovi Grenland pripada Danskoj i zašto bi otok trebao ostati 'danska kolonija'.

Kako će Europa pokušati spasiti Grenland od Trumpa

Politico je razgovarao s devet dužnosnika EU-a, diplomatima, stručnjacima za obranu i izvorima iz NATO-a da bi opisao kako bi potencijalno američko preuzimanje ovog strateškog arktičkog otoka uopće moglo izgledati. >>Više pročitajte OVDJE<<

'Moramo biti spremni na izravan sukob s Trumpom', izjavio je jedan od diplomata EU-a upoznatih s aktualnim raspravama. 'On je u agresivnom načinu rada i moramo biti potpuno spremni.'

Američki državni tajnik Marco Rubio potvrdio je u srijedu da idućeg tjedna planira razgovarati s danskim dužnosnicima o mogućem američkom preuzimanju Grenlanda. Bijela kuća poručila je da Trump preferira dogovoreno rješenje, uključujući mogućnost kupnje otoka, ali pritom nije isključila ni vojni scenarij.

Dok se diplomatski napori u Europi intenziviraju, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot rekao je da je s kolegama iz Njemačke i Poljske raspravljao o zajedničkom europskom odgovoru na Trumpove prijetnje.

'U pitanju je to kako se Europa i EU mogu ojačati da odvrate prijetnje te pokušaje ugrožavanja sigurnosti i interesa', rekao je Barrot novinarima. 'Grenland nije na prodaju, niti se može uzeti... stoga prijetnje moraju prestati.'

Osim toga, Politico je razgovarao s dužnosnicima, diplomatima, stručnjacima i insajderima iz NATO-a kako bi mapirao načine na koje bi Europa mogla odvratiti američkog predsjednika i koje su joj opcije na raspolaganju ako on ustraje. Sugovornicima je zajamčena anonimnost da bi mogli slobodno govoriti.

'Svi su zapanjeni i svjesni da zapravo ne znamo što imamo u 'kutiji s alatom'', rekao je bivši danski parlamentarni zastupnik. 'Nitko zapravo ne zna što učiniti jer Amerikanci mogu raditi što god žele. Ali trebamo odgovore na ova pitanja – odmah. Oni ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina.'

Opcija 1: Pronalaženje kompromisa

Trump tvrdi da Grenland ima vitalno značenje za sigurnosne interese SAD-a i pritom optužuje Dansku da ne čini dovoljno da ga zaštiti od sve većih kineskih i ruskih vojnih aktivnosti na Arktiku.

Prema mišljenju dijela europskih i savezničkih dužnosnika, najbrži izlaz iz krize bio bi dogovor koji bi Trumpu omogućio da se predstavi kao pobjednik, a Danskoj i Grenlandu da sačuvaju obraz. Bivši visoki dužnosnik NATO-a sugerirao je da bi Savez mogao posredovati između Grenlanda, Danske i SAD-a, kao što je to činio s članicama Turskom i Grčkom u njihovim sporovima.

Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je u srijedu da Trump i njegovi savjetnici ne vjeruju da je otok propisno osiguran. 'Kako se led otapa, a rute na Arktiku i krajnjem sjeveru otvaraju... Grenland postaje vrlo ozbiljan sigurnosni rizik za kopneni dio Sjedinjenih Američkih Država.'

U NATO-u se razmatraju i konkretni koraci: povećanje obrambenih izdvajanja za Arktik, češće vojne vježbe u regiji te eventualno razmještanje snaga na Grenlandu da bi se umirio Washington. Neki diplomati spominju i mogućnost uspostave Arctic Sentryja, modela sličnog NATO-ovim misijama na Baltiku i istočnom krilu Saveza.

Trump također navodi da želi Grenland zbog golemih nalazišta minerala te potencijalnih rezervi nafte i plina. No postoji razlog zbog kojeg je on ostao uglavnom neiskorišten: vađenje resursa iz negostoljubivog terena je teško i vrlo skupo, što ga čini manje konkurentnim u odnosu na kineski uvoz. Danski izaslanici kažu da su godinama pokušavali potaknuti ulaganja u Grenland, ali njihovi europski kolege nisu bili zainteresirani za to, a diplomati EU-a kažu da se taj stav sada mijenja.

Opcija 2: Ponuditi Grenlandu brdo novca

Trumpova administracija otvoreno podupire grenlandski pokret za neovisnost, nudeći viziju u kojoj bi otok, nakon izlaska iz Kraljevine Danske i sklapanja sporazuma sa SAD-om, bio 'preplavljen' američkim novcem. Trump pritom inzistira na tome da ga želi dobiti 'dobrovoljno', iako ne odustaje od prijetnje silom. Istovremeno EU i Danska pokušavaju uvjeriti Grenlanđane da im oni mogu ponuditi bolji dogovor.

Bruxelles planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenland od 2028. godine, prema nacrtu prijedloga Europske komisije objavljenom u rujnu. Prema tim planovima, EU bi povećao potrošnju na gotovo 530 milijuna eura za sedmogodišnje razdoblje, povrh sredstava koja Danska već šalje otoku kao dio sporazuma o samoupravi.

Grenland bi također imao pravo podnijeti zahtjev za 44 milijuna eura iz fondova EU-a za udaljene teritorije. Dok su se danska i europska potpora dosad uglavnom fokusirale na socijalnu skrb, zdravstvo i obrazovanje, novi planovi proširili bi fokus na razvoj sposobnosti za vađenje mineralnih sirovina.

'Imamo mnogo ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura zaostaje, a naši resursi prvenstveno se izvlače bez dobre dobiti za Grenland jer većinom ide u danske tvrtke', rekao je Kuno Fencker, grenlandski oporbeni zastupnik koji se zalaže za neovisnost. Je li ponuda Danske i EU-a dovoljno primamljiva da zadrži Grenlanđane izvan američkog dohvata?

Opcija 3: Ekonomska odmazda

Od Trumpova prvog mandata uloženo je mnogo truda u analizu toga kako osigurati europsku, nordijsku i arktičku sigurnost bez aktivnog sudjelovanja SAD-a, kaže Thomas Crosbie, stručnjak za američku vojsku na Danskom kraljevskom studiju obrane.

'To je teško, ali moguće. No ne znam je li itko ozbiljno razmišljao o osiguravanju europske sigurnosti protiv Amerike. To je jednostavno ludo', rekao je Crosbie.

EU ipak ima moćan politički alat: Instrument protiv prisile (Anti-Coercion Instrument), poznat kao 'trgovinska bazuka'. On omogućuje EU-u odmazdu protiv trgovinske diskriminacije.

Iako je Bruxelles taj mehanizam lani povukao nakon dogovora s Washingtonom, mogućnost njegove ponovne aktivacije nije isključena. 'Izvozimo u SAD robu vrijednu više od 600 milijardi eura, a za trećinu proizvoda imamo tržišni udio veći od 50 posto', rekao je Bernd Lange, predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta. 'Jasno je da je to moć u našim rukama', rekao je Bernd Lange, predsjednik odbora za trgovinu Europskog parlamenta.

No Trump bi morao povjerovati u to da je EU ozbiljan, s obzirom na to da prošli put njihove oštre riječi nisu dovele do konkretnih djela.

Opcija 4: Trupe na terenu

Ako SAD doista odluči zauzeti Grenland vojnom silom, Europljani mogu učiniti vrlo malo da to spriječe.

'Oni neće preventivno napasti Amerikance prije nego što ovi proglase pravo na Grenland jer bi to bio čin rata', kaže Crosbie. 'Ali što se tiče odgovora na prvi potez, ako se radi o vrlo maloj skupini ljudi, mogli biste ih pokušati uhititi zbog kaznenog djela.'

U slučaju ozbiljne vojne operacije, Danska je prema važećim propisima obvezna odgovoriti ('Obrambena zapovijed' jedan je od najzanimljivijih i najstrožih pravnih akata u suvremenoj povijesti Danske, op.a.). Europski diplomati razmatraju i mogućnost slanja savezničkih snaga na Grenland, ako Kopenhagen to zatraži, kako bi se povećala cijena američkog poteza. Iako te snage ne bi mogle zaustaviti SAD, služile bi kao poruka odvraćanja.

'Mogli biste imati efekt 'nagazne žice' sa skupinama ljudi koji su fizički na putu, slično situaciji na trgu Tiananmen, što bi potencijalno prisililo američku vojsku na upotrebu sile ili odustajanje', rekao je Crosbie. No upozorava da ta strategija ima visoku cijenu: 'Ovo je potpuno neistraženo područje, ali je sasvim moguće da će životi biti izgubljeni u pokušaju odbacivanja američkih pretenzija nad Grenlandom.'