PRIJETNJA BUDUĆNOSTI

Zemlja terora: kalifat je srušen, ali Islamska država nastavlja živjeti

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 24.02.2019 10:28
  • Objavljeno 24.02.2019 u 10:28
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia/Neven Bučević

Kalifat koji je stvorila Islamska država u dijelovima Sirije i Iraka i koji je na svom vrhuncu obuhvaćao trećinu teritorija obje države broji posljednje dane. U naponu snage pripadnici Islamske države imali su ambiciozne planove proširiti se i na velike dijelove Europe i Afrike, a njihove krvoločne egzekucije i prijetnje ulijevale su strah ljudima diljem svijeta. Srećom, planovi o svjetskoj dominaciji izjalovili su se i pitanje je dana kada će izgubiti i posljednji metar kontrole nad teritorijem u Siriji nakon što se to dogodilo u Iraku u prosincu 2017. godine. No to ne znači da je prijetnja koju Islamska država predstavlja u potpunosti eliminirana jer ideja i ljudi koji su joj vjerni i dalje žive

Posljednji, najfanatičniji borci Islamske države još uvijek odbijaju predati se u selu Baghuzu na obali rijeke Eufrat, duboko na istoku Sirije, u pustinji, u blizini iračke granice. U Baghuzu se stijesnilo oko 2000 najtvrdokornijih pripadnika Islamske države i njihovih obitelji. Okruženi sa svih strana, čekaju neizbježan kraj kalifata, barem onog teritorijalnog. Pripadnici većinski kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) pokušavaju dogovoriti predaju barem žena i djece kako bi smanjili i vlastite gubitke.

Svi koji to odbiju bit će uništeni s Islamskom državom.

Kamo sa svim tim ljudima?

Međutim, nižući pobjede nad pripadnicima ove terorističke skupine, Kurdi su napunili zatvore i prihvatne centre. Trenutno se na područjima pod kurdskom kontrolom nalaze deseci tisuća pripadnika Islamske države i njihovih obitelji. Zbog toga je američki predsjednik Donald Trump prošle subote u svom stilu zatražio od Europe da preuzme oko 800 stranih boraca Islamske države uhvaćenih u Siriji, uz prijetnju da će ih SAD u protivnom pustiti na slobodu.

Međutim, borci bi se mogli pokazati kao mnogo lakše rješiv problem od toga što napraviti s njihovim ženama i djecom. Uhićene borce koji su aktivno sudjelovali u borbama uglavnom čekaju zatvori, a stvar je političkog nadmudrivanja koja će ih zemlja ugostiti.

Kurdi ih ne žele i neće zadržati.

Njihove žene su druga stvar. U izbjegličkim kampovima one su prezrene jer su indirektno pridonijele patnjama milijuna Iračana i Sirijaca. Mnoge od njih nisu se pokajale i žale što je kalifat propao te ih nitko ne želi jer, recimo, u izbjegličkim kampovima sada raseljenih Jazida žene koje su bile zarobljenice Islamske države moraju dijeliti prostor sa suprugama muškaraca koji su ih silovali.

Slučaj Shamime Begum, jedne od tri tinejdžerke koje su prije četiri godine napustile Veliku Britaniju kako bi se pridružile Islamskoj državi, podijelio je tu zemlju - dio traži da joj se zabrani povratak dok neki žele blaži pristup te da im se omogući preodgoj. Dvoje njezine starije djece umrlo je, a njezina supruga Yaga Riedijka, nizozemskog islamskog radikala, uhitili su Kurdi te Begum plače nad vlastitom sudbinom.

Shamime Begum i prijateljice prilikom bijega u ralje Islamske države 2015. godine

Shamime Begum i prijateljice prilikom bijega u ralje Islamske države 2015. godine

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

U intervjuu koji je The Times objavio 13. veljače Begum, koja se nalazi u izbjegličkom kampu u dijelu Sirije pod kurdskom kontrolom, kazala je da je u visokom stupnju trudnoće i da se želi vratiti kući zbog zdravlja svog djeteta, a u međuvremenu je rodila sina. Želja joj nije uslišana odlukom britanskog ministra unutarnjih poslova Sajida Javida. Na tu odluku ima pravo žalbe. Slično je prošla i Hodi Muthani, Amerikanka porijeklom iz Jemena, kojoj također nije dopušten povratak u zemlju, a njezini odvjetnici već najavljuju pravnu bitku. Može se očekivati da će ovi slučajevi imati svoj pravni epilog na sudovima te da problem neće tek tako biti riješen.

Osim što te žene ne pokazuju znakove žaljenja što su se pridružile Islamskoj državi, već samo zbog toga što je propala, a i djeca su im odgojena u duhu radikalnog islama, mnogi smatraju da te obitelji predstavljaju sigurnosnu prijetnju. Procjenjuje se da se u ovom trenutku oko tisuću do dvije žena i udovica ubijenih islamskih boraca iz Sirije i Iraka, koje su podrijetlom sa Zapada, pokušava vratiti u svoje zemlje.

Prema različitim podacima, na teritoriju pod kontrolom Islamske države u jednom je trenutku bilo barem 60 žena povezanih s nama susjednom Bosnom i Hercegovinom i vjerojatno isto toliko djece, a nitko ne zna koliko je djece čiji su roditelji državljani BiH rođeno u Siriji i Iraku. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić kazao je da će ta zemlja primiti svoje državljane, ali odbio je mogućnost da prime bilo koga drugog. I Hrvatska zbog duge granice s BiH mora biti svjesna sigurnosnog problema povratka džihadista s ratišta u Siriji i Iraku.

U Hrvatskoj se zna za jednu ženu, Doru Bilić, koja se pridružila Islamskoj državi, a čija sudbina nije poznata.

  • +35
  • +32

Kraj Islamske države u posljednjem uporištu, selu Baghuzu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Quentin Sommerville, dopisnik BBC-ja za Bliski istok, napisao je da mu je jedan britanski diplomat otkrio kako je potrebno političko vodstvo i zakonodavstvo da smisli plan vezan uz povratak džihadista i njihovih obitelji iz Sirije i Iraka, ali nemaju ni jedno od toga.

Prema nekim informacijama, SDF u svojim zatvorima u sjevernoj Siriji drži oko 20 tisuća Iračana osumnjičenih da su bili pripadnici Islamske države te još oko tisuću drugih stranih boraca, pretežno Europljana.

Budućnost Islamske države

Ostaci Islamske države i dalje vode gerilski rat u Siriji i Iraku. Iračke snage sigurnosti i pridružene im paravojne formacije proiranske šijitske milicije Hašd al Šabi (Snage narodne mobilizacije) posljednjih tjedana provode kampanju protiv ostataka ISIL-a, odnosno ćelija spavača, nakon niza napada u ruralnim područjima Iraka.

Iako je u Iraku proglašena pobjeda nad Islamskom državom u prosincu 2017. godine, ekstremistička skupina nastavila je redovno izvoditi napade – podmetati bombe, otimati ljude i u zasjedama napadati snage sigurnosti i civile u područjima koja su nekoć bila dijelom kalifata, ali i u velikim centrima poput Bagdada i Kirkuka, koji to nikad nisu bili. Slično je i u Siriji, u kojoj se režim Bašara al Asada i Kurdi suočavaju s čestim akcijama ostataka terorističke mreže. Samoproglašeni kalif Abu Bakr al Bagdadi je i dalje u bijegu te još uvijek postoji kritična masa da teroristička organizacija nastavi djelovanje.

Najveći opseg islamske države u svibnju 2015. godine (desno)

Najveći opseg islamske države u svibnju 2015. godine (desno)

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

Razlozi koji su doveli do uspona Islamske države, obespravljenost sunita u Siriji i Iraku, i dalje postoje. Zbog toga, iako je ona kao organizacija koja upravlja određenim teritorijem definitivno uništena, teroristička mreža nije poražena. Islamska država je, naime, organizacija čija ekstremistička ideologija i dalje ima brojne poklonike te brojne ćelije terorista spavača. Ipak, ta prijetnja je mnogo manja nego prije nekoliko godina, kad je pod svojom vlašću imala tisuće kilometara teritorija i tome pridružene resurse.

Posebno oprezni Europa i drugi će morati biti zbog boraca koji će se vratiti u zemlje porijekla i nastaviti djelovati kroz terorističke ćelije.

Kurdi i lokalna arapska plemena dali su glavni obol u rušenju Islamske države. Više od osam tisuća Kurda poginulo je u borbama protiv ISIL-a u Siriji u proteklih pet godina, ali njihov glavni partner, Sjedinjene Američke Države, sprema se na odlazak. Upravo uništenje Islamske države u Baghuzu značit će i novu prekretnicu u osam godina dugom ratu u Siriji jer će se ispuniti preduvjeti da Trump započne s povlačenjem američkih vojnika iz te zemlje, kao što je obećao. Iako brojni stručnjaci upozoravaju da gubitak kontrole nad teritorijem ne znači i poraz Islamske države te da bi popuštanje moglo značiti stvaranje preduvjeta za novi uzlet ove svirepe skupine, Trump je neumoljiv.

Odluka o odlasku SAD-a iz Sirije također plaši Kurde i oni se boje da će biti ostavljeni na milost i nemilost sirijskom režimu Bašara al Asada i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. No to je druga priča...

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!