Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu da je "plivajući" PDV krajnja mjera koja bi se primjenjivala samo u slučaju velike eskalacije sukoba na Bliskom istoku i daljnjeg rasta cijena energenata, dok prije toga postoji i eventualna mogućnost "ulaska" u europski dio trošarina na gorivo.
Odgovarajući na pitanja novinara u Hrvatskom saboru uoči aktualnog prijepodneva, Plenković je izjavio da sinoćnje dvotjedno primirje SAD-a i Irana vidi kao "jako dobru" vijest na koju su reagirala i tržišta diljem svijeta, pa već sada padaju cijene nafte, što je "jako dobro" i za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost.
Upitan o svojoj jučerašnjoj najavi izmjena zakona o PDV-u i privremenom uvođenju mjere "plivajućeg PDV-a", Plenković je istaknuo da je "to zaista krajnja mjera u slučaju velike eskalacije", odnosno alat koji bi se eventualno koristio po potrebi, a ne odmah nakon što se izmjene zakona donesu.
vezane vijesti
Što je 'plivajući PDV'?
‘Plivajući PDV’ nije službeni porezni termin, nego kolokvijalni izraz koji se koristi za opis situacije u kojoj se stvarna stopa ili iznos PDV-a koji se naplaćuje potrošaču mijenja zbog tržišnih kretanja, a ne zato što je država promijenila zakonsku stopu.
Najčešće se koristi u dva konteksta:
- Kod cijena koje variraju (npr. gorivo)
Kada cijena proizvoda raste ili pada, PDV (koji je postotak cijene) automatski se povećava ili smanjuje. Tako PDV “pliva” zajedno s cijenom.
Primjer: ako gorivo poskupi, država ubire više PDV-a iako stopa ostaje ista. - Kod političkih ili ekonomskih rasprava
Izraz se koristi kada se govori o ideji da bi država mogla prilagođavati PDV kako bi ublažila rast cijena (npr. smanjiti PDV kad cijene rastu i obrnuto). U tom smislu 'plivajući PDV' znači fleksibilan PDV.
Plenković smatra da ne bi bilo loše u ovakvim okolnostima tražiti od Sabora usvajanje takvih izmjena zakona koje bi Vladi dale "jedan operativan alat".
Izmjenama Zakona o PDV-u, pojasnio je, omogućilo bi se Vladi da umjesto Hrvatskog sabora odlučuje na tjednoj ili dvotjednoj bazi kolika bi bila stopa PDV-a na derivate i energente. Distributeri svoje cijene u biti formiraju na tjednoj razini, pa u tim okolnostima nije realno ići s izmjenama zakona pred Sabor svaki tjedan, dodao je Plenković.
Govoreći o aspektima formiranja cijene litre goriva i preostalim mogućnostima njenog umanjenja, pojasnio je da cijena litre u sebi sadrži cijenu samog energenta, zatim trošarine - hrvatski i europski dio, premiju distributera, kao i porez na dodanu vrijednost (PDV).
Vladine intervencije su do sada išle u dva smjera, pa je dio tereta preuzela država smanjenjem trošarina, pri čemu je kod dizela ta opcija u potpunosti iscrpljena kada je riječ o hrvatskom dijelu trošarine.
Formalno je od Europske komisije zatražena mogućnost da se "uđe" i u europski dio trošarina. "Postoji presedan, to se događalo ranije, međutim to je jedna procedura koja traje. To bi nam onda bila još šansa da umanjimo cijenu litre goriva ukoliko dođe do povećavanja", naveo je Plenković.
