Tako je par podigao beskamatni kredit od 10 milijuna forinti uz obvezu da će imati dvoje djece. No ne uspiju li do zadanog roka dokazati da očekuju dijete, mogli bi morati vratiti novac uz dodatne kamate. 'Ako ovo ne uspije, bit ćemo shrvani. A onda ćemo morati razmišljati kako barem financijski ne izgubiti sve', rekla je Barbara za BBC.

Kad se Viktor Orbán 2010. godine vratio na vlast, pokrenuo je jedan od najopsežnijih pronatalitetnih programa u svijetu: uveo je porezne olakšice, beskamatne kredite te subvencije za stambene kredite, kupnju automobila i obnovu kuća. Mjere su bile namijenjene zaposlenim bračnim heteroseksualnim parovima. 'Na Zapadu je odgovor imigracija. Nama trebaju mađarska djeca', poručivao je Orbán.

Ohrabrujući rezultati - samo na početku

U početku su rezultati bili ohrabrujući: stopa fertiliteta porasla je s 1,25 djeteta po ženi 2010. godine na 1,59 u 2020. godini. No do 2025. ponovno je pala na 1,31.

'Ako ih procjenjujemo prema njihovim ciljevima, ove su politike očito neuspješne', kaže demograf Tomas Sobotka s Bečkog instituta za demografiju.

Dio stručnjaka smatra da su mjere ipak ublažile još veći pad nataliteta dok drugi upozoravaju da su samo ubrzale donošenje odluka o roditeljstvu koje bi se ionako dogodile.

Srednji sloj najviše profitirao

Filozof János Tóth sa Sveučilišta u Segedinu ističe da su poticaji najviše koristili nižoj srednjoj klasi izvan velikih gradova dok sociologinja Eva Fodor sa Srednjoeuropskog sveučilišta upozorava da su ih mnogi doživjeli kao jednokratnu pomoć, a ne kao dugoročnu podršku obiteljima.

Za mnoge roditelje ključni problem nisu financijski poticaji, već kvaliteta javnih usluga. Antonia Miskolczi iz Budimpešte kaže da ju je više od novca zabrinjavalo stanje u zdravstvu. 'Ne trebaju nam velika obećanja. Treba popraviti temelje. Obrazovanje i zdravstvo trebali bi biti prvi korak', kaže.

Slična iskustva imaju i druge zemlje. Južna Koreja potrošila je tako više od 250 milijardi eura na poticanje nataliteta, no stopa fertiliteta 2025. godine pala je na 0,8.

Ljudi nemaju povjerenja u budućnost

Demografi upozoravaju da na odluke o roditeljstvu sve više utječu osjećaj nesigurnosti, ratovi, rast troškova života te teško usklađivanje obiteljskog i poslovnog života. 'Ljudi imaju manje djece kada nemaju povjerenja u budućnost', kaže Sobotka.

Stručnjaci ističu da dostupni vrtići, kvalitetno zdravstvo, fleksibilni radni uvjeti i ravnopravnija podjela brige o djeci dugoročno daju bolje rezultate od jednokratnih novčanih poticaja.

Orbánova vlada izdvajala je za obiteljske mjere oko pet posto BDP-a, a novi premijer Péter Magyar nije najavio njihovo ukidanje. Istodobno Mađarska narodna banka procjenjuje da svaki peti par koji je prije pet godina podigao kredit nije dobio djecu.

Kad je Barbara napokon primila e-mail, doznala je da embrij nije preživio. 'Užasno je to, jednostavno užasno', rekao je Levi.

Njihova priča pokazuje što nastane kada se demografski problemi pokušavaju riješiti samo novcem.