U trenutku kada se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini, u Washingtonu se održava sastanak koji bi mogao odrediti buduće poteze. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u glavni grad SAD-a na razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, dok američka administracija razmatra hoće li Kijevu odobriti krstareće rakete Tomahawk, dometa 2.500 kilometara, sposobne za napade duboko unutar ruskog teritorija.
Trumpov kabinet već tjednima interno vaga rizik takvog poteza – dok bi Ukrajini pružio značajnu vojnu prednost, mogao bi istovremeno ozbiljno uzdrmati odnose Washingtona i Moskve u trenutku kada predsjednik pokušava oživjeti mirovne pregovore s Vladimirom Putinom.
Signali pomirbe iz Washingtona i Moskve
Samo dan prije sastanka sa Zelenskim, Trump je telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom i kasnije izjavio da je ostvaren „veliki napredak“. Razgovor, prvi nakon sredine kolovoza, okarakterizirao je kao „vrlo produktivan“ te najavio da će se američki i ruski delegacijski timovi sastati sljedeći tjedan, predvođeni državnim tajnikom Marcom Rubiom.
Trump i Putin dogovorili su i novi osobni susret u Mađarskoj, vjerojatno unutar dva tjedna. Na mreži Truth Social američki je predsjednik istaknuo da su „značajan dio razgovora“ posvetili planovima za trgovinsku suradnju nakon završetka rata u Ukrajini. Iako diplomati takve izjave doživljavaju kao signal za deeskalaciju, Kijev strahuje da bi Washington mogao pristati na kompromis koji bi Rusiji ostavio dio okupiranog teritorija.
vezane vijesti
Rakete koje bi promijenile odnose snaga
Volodimir Zelenski ne skriva razočaranje zbog tromih američkih odluka. Po dolasku u Washington izjavio je kako se Moskva „uvijek na brzinu vraća dijalogu čim čuje da se spominju Tomahawci“. Ukrajinski čelnik smatra da upravo takvo oružje može preokrenuti situaciju na bojištu i prisiliti Rusiju na ustupke.
Trump, međutim, nastoji ostaviti prostor za manevriranje. Tijekom tjedna novinarima je rekao da ideju razmatra, ali da „SAD ne može iscrpiti vlastite zalihe“, dodajući kako „i Americi trebaju te rakete“. Nakon razgovora s Putinom postao je još suzdržaniji, poručivši: „Ne znam što u ovom trenutku možemo učiniti po tom pitanju.“
Takva dvosmislenost postala je obilježje Trumpove vanjske politike – istodobno održava kontakt s Moskvom i obećava potporu Kijevu, pokušavajući pozicionirati SAD kao glavnog mirotvorca, navodi se u analizi BBC-a.
Novi ruski napadi i poruke Kijeva
Uoči Trump-Putin poziva, Rusija je lansirala val napada koje Kijev opisuje kao „jedne od najtežih ove godine“. Prema podacima ukrajinskih vlasti, ispaljeno je 28 balističkih projektila i više od 300 dronova. Ukrajinska veleposlanica u SAD-u, Olga Stefanishyna, poručila je kako „noćni udari pokazuju pravo rusko lice“.
„Moskva vodi politiku terora i iscrpljivanja. Jedini učinkovit odgovor su snažniji pritisci – dodatne sankcije i isporuka oružja dugog dometa“, izjavila je za američke medije.
Sličan ton stigao je i iz Europe, gdje je mađarski premijer Viktor Orbán, domaćin najavljenog susreta Putina i Trumpa, pokušao ublažiti napetosti. „Mir zahtijeva strpljenje, snagu i poniznost. Kontinentu ne trebaju nove arogancije, nego dijalog“, napisao je na X-u, pozdravljajući planirani sastanak u Budimpešti.
Trumpov zaokret prema Kijevu
Trump, čija je pozicija prema Ukrajini dugo bila neujednačena, posljednjih mjeseci pokazuje promjenu stava. Tijekom kampanje tvrdio je da može „okončati rat u nekoliko dana“, no od povratka na vlast u siječnju suočava se s realnošću da je sukob daleko složeniji.
Nakon što su ljetni pregovori u Aljasci s Putinom propali, Trump je zaoštrio retoriku prema Moskvi i prvi put javno izjavio da vjeruje kako Ukrajina može „povratiti cijeli teritorij“. Time je zakopao napetosti s Kijevom koje su eskalirale krajem veljače, kada su on i potpredsjednik JD Vance tijekom televizijskog sastanka u Ovalnom uredu kritizirali Zelenskog.
Odnosi su se posljednjih mjeseci znatno popravili, čime je stvoren prostor za ovaj ključni sastanak.
Složena mreža interesa
Američka diplomacija paralelno pokušava pojačati gospodarski pritisak na Rusiju. Trump često naglašava da će „rat završiti ekonomijom, a ne bombama“, no i dalje poziva zemlje poput Indije, Kine i članica NATO-a da prestanu kupovati rusku naftu. Indija je, pak, ovaj tjedan demantirala Trumpovu tvrdnju da se premijer Narendra Modi obvezao prekinuti nabavu ruskih energenata, što pokazuje koliko su globalni interesi i dalje isprepleteni.
Kijev u svemu tome vidi priliku – ako SAD ostane vjeran obećanju i osigura dugodometno oružje, Ukrajina bi mogla vratiti inicijativu na bojištu i ojačati svoju poziciju u eventualnim mirovnim pregovorima.
