Američki prijedlog pojavio se uoči nove runde mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, koji su u utorak započeli u Abu Dhabiju uz posredovanje Washingtona. Riječ je o pokušaju pronalaska izlaza iz jednog od najvećih problema mirovnog procesa – ruskog zahtjeva da Ukrajina preda preostale dijelove Donbasa koji su još pod njezinom kontrolom.

Amerikanci predložili promjenu granica na karti

Prema Telegraphu, američki izaslanici razmatrali su svojevrsni teritorijalni kompromis kojim bi se administrativne granice Donjecke i Luhanske oblasti prilagodile trenutačnom stanju na bojištu.

Time bi Moskva mogla tvrditi da kontrolira cijeli Donbas, iako ukrajinska vojska ne bi morala napustiti gradove i područja koja još drži.

Preostali dijelovi Donjecke i Luhanske oblasti pod ukrajinskom kontrolom, prema toj zamisli, našli bi se izvan novodefiniranih administrativnih granica. Takvo rješenje omogućilo bi ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da domaćoj javnosti predstavi teritorijalni ishod kao ispunjenje jednog od ključnih ratnih ciljeva, bez potrebe da ruska vojska zauzme sve preostale ukrajinske položaje u Donbasu.

Kijev odbio prijedlog: 'Nikada nećemo priznati okupaciju'

Ukrajinski izvor upoznat s pregovorima rekao je Telegraphu da Kijev nije spreman prihvatiti teritorijalno rješenje koje bi značilo priznavanje ruske okupacije.

'Ukrajinsko izaslanstvo nikada nije razgovaralo o ustupcima u vezi s teritorijima koje Rusija okupira', rekao je izvor.

Naglasio je da ukrajinsko stajalište nije promijenjeno. 'Ukrajina to nikada neće priznati, ni de facto ni de jure. To je oduvijek bilo naše stajalište za pregovaračkim stolom', poručio je.

Ukrajina se protivi i zahtjevu da njezina vojska napusti područja koja Rusija nije uspjela zauzeti gotovo pet godina nakon početka invazije.

Putin traži više od 5000 četvornih kilometara koje nije osvojio

Teritorijalno pitanje već je mjesecima glavna prepreka mirovnom sporazumu. Rusija zahtijeva da joj Ukrajina prepusti približno 5180 četvornih kilometara preostalog područja Donbasa pod ukrajinskom kontrolom.

Moskva time nastoji ostvariti kontrolu nad cijelim područjem Donjecke i Luhanske oblasti, uključujući gradove koje njezine snage dosad nisu uspjele osvojiti.

Putin je još u lipnju 2024. kao uvjet za prekid vatre tražio ukrajinsko povlačenje iz Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti te priznavanje ruskih teritorijalnih zahtjeva, uključujući Krim.

Zelenski je više puta odbacio mogućnost povlačenja ukrajinske vojske s područja koja drži, upozoravajući da bi takvi ustupci mogli dodatno ugroziti sigurnost zemlje.

Zelenski: Rusi obmanjuju Amerikance o stanju na bojištu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski tijekom boravka u Kopenhagenu optužio je ruske pregovarače da američkoj strani iznose netočne informacije o teritoriju koji kontroliraju. Prema njegovim riječima, ruski predstavnici tvrdili su da kontroliraju znatno veći dio Donbasa nego što pokazuju ukrajinski podaci.

Zelenski je naveo da su ruski pregovarači govorili o približno polovici područja koje je još ostalo pod ukrajinskom kontrolom. Ukrajinska strana takve je tvrdnje osporila fotografijama i videosnimkama s bojišta.

Zelenski također smatra da Putin pokušava uvjeriti američke pregovarače kako ruska vojska može osvojiti ostatak Donbasa u sljedećih nekoliko mjeseci.

Ukrajinski predsjednik inzistira na tome da se ključna teritorijalna pitanja trebaju rješavati na sastanku najviših državnih čelnika, uz američko i europsko posredovanje.

Kushner: 'Vjerujemo da je Putin spreman na mir pod određenim uvjetima'

U Abu Dhabiju su u utorak održani prvi izravni trilateralni pregovori Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država nakon devetomjesečne stanke. Američko posredovanje vode posebni izaslanik Steve Witkoff i Trumpov zet Jared Kushner.

Prvi sastanak trajao je približno četiri i pol sata, a najveći dio razgovora bio je posvećen humanitarnim pitanjima, razmjeni zarobljenika i sigurnosnim jamstvima.

Kushner je na početku pregovora izjavio da Washington vjeruje u mogućnost postizanja sporazuma.

'Pitanje koje nam Europljani najčešće postavljaju jest jesu li Rusi i predsjednik Putin doista spremni na mir', rekao je.

Dodao je da on i Witkoff, na temelju svojih razgovora s ruskim predsjednikom, vjeruju da je Putin spreman na dogovor pod određenim uvjetima.

Razgovaralo se o velikoj razmjeni zarobljenika

Unatoč neslaganjima oko teritorija, Zelenski je prvi dan pregovora opisao kao konstruktivan i sadržajan. Izaslanstva su razgovarala o mogućoj velikoj razmjeni ratnih zarobljenika između dviju država.

Prema Zelenskom, razmatrane su dvije mogućnosti: razmjena po 1000 zarobljenika sa svake strane ili još opsežniji dogovor koji bi obuhvatio po 1500 ljudi.

Oslobađanje ukrajinskih ratnih zarobljenika ostaje jedan od prioriteta Kijeva, a o pojedinostima potencijalnog sporazuma još se pregovara.

Ukrajinski predsjednik najavio je da će razgovori o humanitarnim pitanjima, deeskalaciji i sigurnosnim jamstvima biti nastavljeni tijekom drugog dana sastanaka.

Sigurnosna jamstva postaju ključno pitanje

Budući da se teritorijalni zahtjevi dviju strana teško mogu uskladiti, američki pregovarači nastoje pronaći napredak u razgovorima o poslijeratnim sigurnosnim jamstvima. Ukrajina traži pravno obvezujuće mehanizme koji bi spriječili novu rusku invaziju nakon mogućeg prekida vatre.

Kijev ne želi pristati samo na politička obećanja koja bi neka buduća američka administracija mogla povući.

Među mogućnostima o kojima se razgovara nalaze se bilateralna američka sigurnosna jamstva te europska koalicija država spremnih sudjelovati u osiguravanju mira, uz podršku Washingtona. Ukrajina pritom i dalje zadržava ambiciju članstva u NATO-u.

Rusija, s druge strane, traži vlastita sigurnosna jamstva i ograničavanje vojne prisutnosti NATO-a u istočnoj Europi.

Prema dostupnim informacijama, i ruski sigurnosni zahtjevi bili su jedna od tema razgovora u Abu Dhabiju.