nepoštivanje prava

Zeleni europarlamentarci: Hrvatska sustavno provodi 'pushback' na granici

  • Autor: S. S./Hina
  • Zadnja izmjena 12.02.2020 22:41
  • Objavljeno 12.02.2020 u 21:51
Međunarodni cestovni granični prijelaz Maljevac - Velika Kladuša

Međunarodni cestovni granični prijelaz Maljevac - Velika Kladuša

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL

Zeleni su uoči rasprave o stanju na vanjskim granicama EU-a u srijedu u Europskom parlamentu ocijenili kako je neupitno da se na granici Hrvatske i BiH migrante prisilno vraća ne poštujući zakonske procedure

"Jedini koji ustraju na tome da se nezakonit pushback ne događa na najdužoj granici EU-a su hrvatske vlasti. UN-ove agencije, hrvatska pravobraniteljica, udruge civilnog društva, migranti i tražitelji azila s kojima smo razgovarali iznijeli su nam jasne dokaze da se to događa", ustvrdila je Tineke Strik, koja je uz europarlamentarce Zelenih Saskiu Bricmont i Erik Marquardta bila u izaslanstvu za utvrđivanje činjenica te zastupničke skupine.

Izaslanstvo Zelenih je prošlog tjedna posjetilo Zagreb i područje Bihaća u Bosni i Hercegovini. U Zagrebu se članovi izaslanstva, među ostalima, susreli s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, a u BiH su posjetili dva kampa za migrante i razgovarali s lokalnim dužnosnicima, predstavnicima međunarodnih organizacija, aktivistima i migrantima.

Zeleni, u ocjeni izaslanstva donesenoj uoči rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, od Hrvatske traže da omogući neovisan nadzor postupanja na granici a od Komisije da istraži navode o kršenjima ljudskih prava.

"Ljudi su rekli da ih je tukla hrvatska policija, da su prisilno vraćeni u Bosnu i Hercegovinu, da im nisu dane informacije i da im je uskraćen pristup sustavu azila. Gotovo 40 posto osoba koje se bile izložene pushbacku su djeca", navodi Strik u ocjeni.

'Protivno onome što kažu hrvatska vlada i Europska komisija očito je da nema mehanizma nadzora poštivanja ljudskih prava. Pozivamo hrvatske vlasti da odmah započnu s neovisnim nadzorom stanja na granici koji bi uključio pravobraniteljicu i organizacije civilnog društva. Hrvatska vlada mora ispitati sve prigovore, a od Komisije tražimo da provede potpunu istragu navoda i poduzme sve potrebne korake kako bi osigurala poštivanje europskih pravila i temeljnih prava', poručuje se u ocjeni izaslanstva.

'EU potiče hrvatske vlasti da 'štite' njihove granice i van njih zadrže migrante i tražitelje azila bez da traže poštivanje temeljnih prava. Začuđuje što, unatoč potkrijepljenim navodima o nasilnom pushbacku, članice EU-a poput Njemačke hvale Hrvatsku. EU i njene članice moraju prestati žmiriti na tu humanitarnu situaciju na svojim granicama", kažu Zeleni.

Europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ/EPP) odbacuje navode o takozvanim "pushbackovima", prisilnom vraćanju migranata mimo predviđenih zakonskih procedura.

"Takozvana 'izvješća' o pushbackovima na hrvatskoj granici paušalna su, netočna i nisu potkrijepljena relevantnim činjenicama. Koliko znam, ona se zasnivaju isključivo na tvrdnjama samih nelegalnih migranata koje se zatim nekritički prenose od strane pojedinih nevladinih udruga sa ciljem kompromitiranja Republike Hrvatske. 'Izvješća' ne sadrže podatke o identitetu navodnih žrtava, a najčešće niti relevantne podatke o točnom mjestu i vremenu navodnih događaja, tako da je njihovu točnost nemoguće provjeriti. Drugim riječima, radi se o tipičnim lažnim vijestima", ocjenjuje Sokol.

  • +8
  • +5

Tomislav Sokol

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) također "ne prihvaća ocjenu da se sustavno provodi pushback na hrvatskoj granici ".

"Vjerujem da hrvatska policija radi svoj posao sukladno svim međunarodnim standardima, zato je obučena i tako to izvršava", rekla je Zovko za Hinu.

"U BiH postoji eklatantan problem trgovine ljudima i taj se problem pokušava ovdje u Europskom parlamentu otvoriti i prebaciti odgovornost na Republiku Hrvatsku koja je graničar EU-a i štiti EU od trgovine ljudima. A to nije problem samo Hrvatske nego problem mira i sigurnosti cijelog zapadnog Balkana", tumači europarlamentarka.

Zovko stanje na granici s BiH pripisuje činjenici da su, uslijed neriješavanja odnosa u vlastima te zemlje, krijumčari ljudima BiH prepoznali kao "slabu točku" na pravcima kretanja migranata

"Taj put krijumčarenja se u jednom trenutku okrenuo preko BiH kada ta zemlja nije imala funkcionalne institucije".

"BiH se ponaša kao propala država a prije dva dana je američka administracija upozorila kroz USAID da će BiH obustaviti pomoć od 40 milijuna dolara zbog omogućavanja trgovine ljudima. Znači imamo činjenicu da je SAD koji je u vijeću za implementaciju mira adresirao probleme na pravo mjesto", tumači Zovko.

Željana Zovko

Željana Zovko

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Hrvatska želi da BiH bude funkcionalna zemlja i ne želi hot spot na svojoj granici, napominje Zovko i podsjeća i da u BiH ima 1.100,000 građana s EU putovnicama, 700.000 Hrvata te Bošnjaka, Srba i ostalih, te da je EU dužna brinuti i o njihovom interesu.

"Mene je načelnik Bihaća upozoravao da su ti ljudi kojih ima 50.000 oko Bihaća izgubili svoja radna mjesta, ne mogu funkcionirati. Mi se ovdje borimo za sve te ljude, građane EU-a koji žive u BiH i koji su ovom situacijom ugroženi".

'Lijevim grupacijama razvijanje civilnog društva i udruga i spašavanje migranata često služi za stvaranje slike u medjima kao da su oni 'dobri. Mislim da je čovjek dobar ukoliko ljudima pomogne da ostanu tamo gdje jesu i da razviju svoju zemlju, a ne da, na neki način, iskorištavaju nečiju patnju', smatra Zovko.

Europska komisija je u svojoj ocjeni spremnosti za pristupanju području Schengena Hrvatskoj dala pozitivnu ocjenu ali i preporučila da se omogući neovisan nadzor poštivanja prava migranata u postupanju na granici.

Europarlamentarac Zelenih Erik Marquardt u razgovoru za Hinu je ocijenio da 'postoji sustavno spriječavanje neovisnog monitoringa na granici".

'Mislim da to ugrožava i pristupanje Hrvatske Schengenu koje je važno pitanje za EU i hrvatske građane', smatra Marquardt te dodaje kako 'nakon razgovora s ljudima, predstavnicima međunarodnih udruga i institucija u BiH, kada imate nekih tisuću dokumentiranih slučajeva, nije teško zaključiti da postoji sustavna praksa pushbackova'.

'Što se tiče nasilja, nisam siguran da se može reći da postoji sustavno nasilje jer se ne može reći da svi granični policajci koriste nasilje no problem je što se ono ne sankcionira', dodao je njemački europarlamentarac.

Marquardt priznaje da se Hrvatska nalazi u nezahvalnoj situaciji s obzirom na pristupanje Schengenu i očekivanja učinkovite zaštite granice EU-a od samih članica.

'Za pohvale koje Hrvatska dobija od ministra unutarnjih poslova članica EU-a ne bih rekao da su proturječne našim zaključcima već da je tužno što oni traže od Hrvatske da ovo čini. To je u stvari pritisak da se ne poštuju europski zakoni od ministara zemlja u kojima bi vladavina prava trebala biti poštovana'. primjećuje.

'Glavni problem Hrvatske, koja treba pristupiti Schengenu, je pritisak iz EU-a ne da se poštuju schengenska pravila nego da se spriječava njihovo poštivanje', zaključuje Marquardt i dodaje da nije to samo hrvatski problem jer on postoji i na drugim dijelovima europske vanjske granice.

Marquardt priznaje da se zemljama na granicama nije lako nositi sa situacijom no dodaje 'da ne bi trebale pritisak prebacivati na najsiromašnije'.

'Nije riječ o tome da se naprosto otvore granice i puste milijuni ljudi nego da se nađe način da se prema ljudima odnosi s poštovanjem njihovih prava i dostojanstva', tumači.

'Pitam se zašto u hrvatskoj vladi nema osnovnog razumijevanja već se o migrantima govori i populistički, poput toga da svi oni lažu, To je malo čudno', zaključuje Marquardt.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!