"Klimatske promjene povećavaju ranjivost prema krijumčarenju ljudima", ističe se u istraživanju Ureda UN-a za droge i kriminal (UNODC), na osnovi podataka prikupljenih u 141 zemlji u razdoblju od 2017. do 2020. i analizi 800 pravosudnih slučajeva.

S vremenom, "cijele regije postat će nenastanjive", što "disproporcionalno" pogađa siromašne zajednice koje žive uglavnom od poljoprivrede ili ribarstva. Ljudi ostaju "bez sredstava za život i prisiljeni su napustiti svoje zajednice", postajući lak plijen za krijumčare, objasnio je novinarima pred objavu izvješća Fabrizio Sarrica, njegov glavni autor. Samo 2021., klimatske katastrofe prouzročile su interno raseljenje više od 23,7 milijuna ljudi, dok su mnogi drugi morali otići u inozemstvo.

Izvješće navodi kao primjer tajfune na Filipinima te Bangladeš gdje se često događaju cikloni i oluje. U te dvije zemlje utvrđen je porast krijumčarenja ljudi, na primjer organiziranja "velikih kampanja zapošljavanja" kako bi se najsiromašnije namamilo na prisilni rad. Gana, žrtva suša i poplava, i Karibi, meta uragana i porasta razine mora, također su na prvoj liniji.

Krijumčarenju ljudi pogoduju i oružani sukobi. Premda je Afrika najviše pogođena oružanim sukobima, UN-ova agencija upozorava i na potencijalno "opasnu" situaciju u Ukrajini, pozdravljajući mjere koje su uvele države članice EU-a kako bi primile i zaštitile milijune izbjeglica.

"Kad je riječ o Ukrajini, na primjer, moramo ne samo pomagati susjednim zemljama nego i povećati potporu vlastima te zemlje", rekao je Ilias Chatzis, šef odjela za trgovinu ljudima i migrantima pri UNODC-u. Prvi put od 2003., broj žrtava u svijetu 2020. pao je 11 posto u odnosu na godinu dana prije. Pandemija covida-19 ograničila je kapacitete za detekciju slučajeva, posebice u Aziji, Latinskoj Americi i Africi, objašnjava UNODC.