Jedna od najcjenjenih gastronomskih delicija sve je ugroženija. Klimatske promjene, visoke temperature i dugotrajne suše otežavaju potragu za tartufima u Italiji, ali i Hrvatskoj
Iako je sezona 'lova na tartufe' već počela, u talijanskom Pijemontu, poznatom po bijelim tartufima iz okolice Albe, urod je ove godine slab. Slično je i na drugoj strani Jadrana, u Hrvatskoj.
Kako piše AP News, tlo isušeno nakon vrućeg ljeta otežalo je rast gljiva, koje ovise o vlažnosti tla i osjetljivom odnosu s korijenjem stabala. Zbog suše su tartufi ove sezone manji, a njihova je kvaliteta i trajnost slabija, upozorava Antonio Degiacomi, predsjednik talijanskog Nacionalnog centra za proučavanje tartufa.
vezane vijesti
Nedavne kiše u Pijemontu ponešto su poboljšale uvjete i omogućile pronalazak većih primjeraka. Ipak, ponuda je ograničena, a cijene na tržnici u Albi, prema riječima predsjednika Međunarodnog sajma bijelih tartufa Axela Ibertija, 20 do 30 posto su više nego lani. Unatoč tome, potražnja je snažna, a smještaj u okolici tijekom sajma uglavnom je rasprodan.
Hrvatski tartufari također bilježe slabiji urod
Slični problemi prisutni su i u Hrvatskoj. Tartufar Petar Alebić, koji traga za tartufima u hrastovim šumama u okolici Zagreba, za AP News kaže da mu je posljednjih sedam ili osam godina svaka sezona lošija od prethodne.
'Zbog suše tartufi su, nažalost, sve manji i sve ih je teže pronaći', rekao je Alebić, procjenjujući da je ovogodišnji urod oko 30 posto slabiji od uobičajenog. Kako bi nadoknadio gubitke, sve više organizira turističke ture potrage za tartufima.
Posljedice potvrđuju i znanstvenici. Armin Mešić, mikolog s Instituta Ruđer Bošković, navodi da Hrvatska ima približno desetak vrsta tartufa, a cijena najcjenjenijeg bijelog tartufa može dosegnuti 4000 eura po kilogramu.
'Suša, nedostatak oborina i visoke temperature znatno utječu na količinu i kvalitetu tartufa', upozorio je Mešić. Dodao je da se smanjuju i količine tartufa i područja na kojima raste bijeli tartuf.
Šume treba prilagoditi toplijoj klimi
Stručnjaci ipak ne smatraju da bijelom tartufu prijeti izumiranje, nego da se mora prilagoditi promijenjenim uvjetima. U Pijemontu istražuju načine očuvanja staništa, uključujući bolje upravljanje šumama i pokusno navodnjavanje tijekom dugotrajnih suša.
Jedan od pristupa je obnova šuma i sadnja stabala koja bi u budućnosti mogla postati domaćini tartufima. Šume mogu pomoći u snižavanju temperature tla, zadržavanju vlage i sprječavanju erozije, no novo posađenim stablima može trebati više od deset godina da postanu pogodna za rast tartufa.
Znanstvenici stoga proučavaju i ulogu mikroorganizama u tlu te traže vrste stabala otpornije na vrućinu i sušu. Uzgoj bijelih tartufa u kontroliranim uvjetima i dalje je velik izazov, jer za razliku od crnih tartufa, bijele još nije moguće pouzdano proizvoditi u velikim komercijalnim količinama.
U Albi se zaštita šuma sve više povezuje s turizmom i očuvanjem lokalne tradicije. Zajednice, tartufari i vlasnici zemljišta rade na stvaranju novih javnih područja za potragu i sadnji stabala koja bi jednog dana mogla omogućiti rast tartufa.
'Ova godina odskače od trenda koji traje već pet ili šest godina, obilježenog toplijim ljetima i sve nepredvidljivijim oborinama', rekao je Degiacomi za AP News.
Sudbina bijelog tartufa tako će ovisiti o kombinaciji znanstvenih istraživanja, očuvanja šuma i prilagodbe klimatskim promjenama. A dok tartufari i njihovi psi i dalje pretražuju šumsko tlo, sve je neizvjesnije koliko će takva potraga biti uspješna u godinama koje dolaze.
