Bila je 14-godišnja djevojčica s Kavkaza kada je 2000. godine s obitelji dospjela u Norvešku. Nikad nije dobila dozvolu da ostane, ali je ipak završila školu, pa fakultet, dobila posao, čak postala 'građankom godine', i to kao književnica koja kritizira norvešku imigrantsku politiku! Ubrzo potom je uhićena i deportirana u rodnu Rusiju
Zbog slučaja Madine Salamove proteklog je tjedna na ulicama Osla bjesnilo 1000 ljudi, a njih preko 90.000 pokušalo je pritisnuti vlast 'virtualnim angažmanom' preko Facebooka. Prosvjeduju da je riječ o revanšizmu nad književnicom koja je u izboru ljevičarskog magazina Ny Tid izabrana za 'Norvežanku godine'.
'To joj se nije smjelo dogoditi. Živjela je ovdje osam godina', izjavila je Patricia Kaatee iz norveškog Amnesty Internationala
Vlasti i pristaše drukčijeg gledanja na problem pitaju se zbog čega bi Madina Amelie (njen spisateljski pseudonim) trebala biti izuzeta od zakona norveške države, koju se u svijetu uzima za primjer humanosti u tretmanu ilegalnih imigranata.
Norvešku, vjerojatno najbogatiju zemlju svijeta, obitelj Salamov izabrala je za svoju domovinu odselivši se iz Sjeverne Osetije-Alanije, siromašne kavkaske republike koju su tih godina uništavali sukobi između Inguša i južnoosetinskih izbjeglica. Finska im je odbila azil. Norveška također, ali tamo su odlučili ostati ilegalno.
Nesvakidašnje bistra Salamova sjajno je naučila norveški jezik i nastavila ga studirati na fakultetu, a tamošnji sustav joj nije pravio probleme jer omogućava školovanje svoj djeci, uključujući i ilegalce.
Premijer: Više bih žalio kad bi nam mediji vodili imigracijsku politiku
Našavši nakon diplome posao, Salamova je nekim skandinavskim paradoksom uživala privilegije života i rada u socijalno senzibiliziranoj Norveškoj, iako je i poslodavcima i državnim službama u toj zemlji - inače svjetski poznatoj po nekorumpiranosti i poštivanju zakona - moralo biti sasvim jasno da Salamova nema boravišnu dozvolu. Stoga je knjiga kojom se proslavila šokirala tamošnju javnost: autobiografija 'Ilegalna Norvežanka' opisuje korupciju i predrasude činovnika u norveškom imigracijskom odjelu.
Predsjednik vlade Jens Stoltenberg tvrdi da promptna deportacija nije osveta 'nezahvalnoj dotepenki', nego primjena zakona kod koje ne smije biti iznimaka, jer bi jednu od najuređenijih zemalja svijeta sa svih strana mogli preplaviti imigranti tražeći azil bez ikakvih osnova. A onda, kad ih se odbije, jednostavno ostati... Procjenjuje se da u Norveškoj, državi od pet milijuna ljudi, danas živi oko 18.000 nelegalnih useljenika. Onih s papirima je oko pola milijuna - dakle svaki deseti Norvežanin. Ta zemlja proteklih je godina udomila na desetke tisuća azilanata iz Iraka, Afganistana, Somalije, Pakistana...
'Puno bih se lošije osjećao da usvojimo politiku u kojoj će medijska pažnja određivati treba li neka osoba dobiti boravišnu dozvolu u Norveškoj', odgovorio je premijer na pitanje osjeća li se loše zbog slučaja Madine Amelie.
Pretpostavlja se da se njeni roditelji i dalje skrivaju u Norveškoj. Otac joj je navodno bio bogati biznismen koji je bio prisiljen pobjeći iz Osetije ili zbog problema s lokalnom mafijom ili zbog dugova.
Salamova je u društvu dečka Norvežanina sletjela u Moskvu na aerodrom Šeremetjevo u ponedjeljak, istog dana kada se dogodio teroristički napad na Domodjedovu. Sve papire moći će izvaditi u Moskvi, u Osetiju neće ni morati putovati. Bude li sve u redu, za dva-tri mjeseca mogla bi izvaditi radnu vizu za Norvešku.
